Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Svega 2 tjedna prije izbora FBI ponovno otvorio istragu protiv Hillary Clinton zbog njezinih e-mail poruka: Hoće li joj to smanjiti šanse u utrci za Bijelu kuću?

Iz FBI-a su poručili kako istražuju dodatne e-mail poruke u sklopu istrage protiv Hillary Clinton i njene uporabe privatnog e-mail servera dok je bila na funkciji državne tajnice.

Ovo su svakako informacije koje nikako ne idu na ruku Clinton i njenoj kampanji - naime, do izbora je ostalo još svega dva tjedna, a svaka FBI istraga protiv nje neće joj pomoći u utrci za Bijelu kuću.

Podsjetimo, prošli put FBI je zaključio kako Clinton ne treba biti kažnjena zbog svog prijestupa, no, istraga se sada nastavlja i iako je teško vjerovati da će FBI promijeniti presudu, očito je kako su neke nove informacije postale dostupne.

Njezin republikanski protukandidat Donald Trump ističe kako zbog e-mail skandala Hillary Clinton ne samo da bi trebala biti izbačena iz predsjedničke utrke već bi trebala biti i u zatvoru. "Ovo je najveći skandal još od Watergatea. Nadamo se da će pravda pobijediti. Zatvorite je!", poručio je Trump za vrijeme jučerašnjeg govora u gradu Lisbon, savezna država Maine.

Izvori:

Reuters | AP

Komentari

(7):
» Objavi komentar
Napomena: komentari čitatelja ne predstavljaju ni na bilo koji način stav uredništva portala advance.hr. Za sadržaj i točnost komentara čitatelja ne odgovaramo. Sadržaj se periodično pregledava i neprikladni komentari se uklanjaju. Advance.hr zadržava pravo brisanja komentara, kao i blokiranja korisničkog imena bez najave i bez objašnjenja.

Uvjeti komentiranja: Poštovani, pri objavi komentara molimo za kulturno izražavanje. Administrator će izbrisati sve komentare koji na bilo koji način vrijeđaju druge ili svojim sadržajem nisu na adekvatnom mjestu.
Sortiranje: | Prikaz:
  1. +3
    A.G.
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    19:24 | 31.10.2016.
    Evo da i ja nesto dodam o Putinu (sve netocnosti i nejasnoce su podlozni ispravkama komentatora):
    -
    Putin se pridruzio KGB-u 1975 godine. Za vrijeme pada Berlinskog zida Kada su "civil rights activists" krenuli prema zgradi KGB-a, Putin je mudro spalio sve dokumente KGB-a, kao i naloge nadredjenih. Nakon pada istocne Njemacke Putin je pozvan u " International Affairs section of Leningrad State University". Tada nitko nije očekivao da ce javnosti nepoznati Putin na tom mjestu ostati duze od njegovih prethodnika. Putin je ubrzo izgradio reputaciju cuvara reda i zakona te nepopustljivog borca za Ruske interese u ratu u Ceceniji, zbog cega je postao najpopularniji politicar u zemlji. Iako nije bio clan ni jedne stranke, podrzao je stranku Jedinstvo koja je na izborima za Dumu u prosincu 1999. godine osvojila najveci broj glasova. Nakon razdoblja politicke i ekonomske anarhije tijekom vladavina Gorbacova i Jeljcina, Putinov autokratski nacin vladanja bio je kritiziran od zapadnih medija kao diktator ili barem potencijalni diktator.Takodjer je slicnim kritikama bio izlozen radi povratka "privatizirane" imovine u vlasnistvo drzave. Te kritike ce vrhunac dostići kod unistenja Yukosa koji je bio u vlasnistvu oligarha Khodorkovskog. Dana 31. prosinca 1999. godine Jeljcin, neocekivano, podnosi ostavku i imenuje Putina privremenim predsjednikom. Predsjednicki su izbori odrzani 26. svibnja 2000., a Putin je pobijedio u prvom krugu. Dok je zapadni svijet kritizirao predsjednika zbog tih poteza, oni su mu istovremeno u Rusiji donijeli popularnost kod naroda, koji se sa strahom sjecao vremena Jeljcinove vladavine (naredio je napad tenkovima na parlament) i nelegalnog bogacenja pojedinaca.
    -
    U razdoblju 2000.-2004 se hvata u kostac s ocajnim osiromasenim stanjem u zemlji, u kojoj se suocava s Ruskim oligarsima s kojima dogovara neku vrstu "velike nagodbe" kojim oni zadrzavaju vecinu svoje moci u zamjenu za eksplicitnu podrsku njegovoj vladi. Mnogi su smatrali da se tijekom talacke krize u Beslanu u kojoj je poginulo 130 talaca nastetiti njegovoj reputaciji, ali nakon sto je talacka kriza zavrsena, Putin je imao zaprepascujucu popularnost u narodu od cak 83% Rusa koji su bili zadovoljni Putinom i njegovi rjesavanjem iste. Za rata u Ceceniji Rusija je znacajno oslabila pobunjenicki pokret, mada su sporadicni incidenti i dalje javljali u Sjevernom Kavkazu.
    -
    Drugi predsjednicki mandat 2004.-2008 u kojem je Putin pobjedio s 71% glasova. 2004. je medju nacionalne prioritetne projekte pokrenuo prvenstveno u poboljsanju zdravstvene skrbi, obrazovanja, stanovanja i agrikulture. Njekova bitka s Khodorovskim tada najbogatijem covjeku u zemlji koji je imao potporu zapada, se privela kraju, Hodorovski je uhicen zbog djela korupcije, utajivanja poreza..., Yukos je bankrotirao i njegovi kapaciteti su bili daleko ispod trzisne vrijednosti kojeg je najvecim dijelom kupila drzavna kompanija Rosneft. Dionicari Yukosa koji su imali u dionicama 50 mlrd.$ su trazili arbitrazu u Haagu. Studija Finske banke koja se bavila ekonomijama zemalja u tranziciji (BOFIT) 2008. izvjestila je da je drzavna intervencija imala pozitivan ishod sto se tice drzavne kontrole nad korporacijama i da je drzavno sudjelovanje bolje sto se tice kompanija koje su u vlasnistvu ili pod velikom kontrolom drzave. Slijedili su brojni skandali kojima su se "hranili" zapadni mediji nastojavsi diskreditirati Putina. Cak je i bivsi sahist Kasparov 2007. pokrenuo je pokret (The Other Russia) koji je silom ugasen, a i obicni Rusi nisu bas voljeli taj pokret.
    -
    Za vrijeme premijerske duznosti (2008.-2012) Rusiju je pogodila velika recesija i to snazno zbog nedostatka fluktuacije jeftinih zapadnih kredita i ulaganja.To se bas dogodilo u koincidenciji s tenzijama s EU i SAD-om prateci rat u Juznoj Osetiji. Usprkos tome velike financijske rezerve uvelike zahvaljujuci energetskom sektoru u proslim razdobljima visoke cijene nafte uz strogi nadzor su pomogle Rusiji da se nosi s krizom i nastavi s ekonomskim rastom do polovine 2009. Uspjele anti-krizne mjere su cak bile pozitivno gledane od strane svjetske banke. Sam Putin je rekao da prevladavanje posljedica svjetske ekonomske krize je jedno od najvecih uspjeha njegovog premijerskog mandata. Drugo je bila stabilizacija nataliteta koji je poceo padati jos 1990-tih. Nakon parlamentarnih izbora 2011. izbile su najvece anti-Putinove demonstracije zbog navodno namjestenih izbora. Ove demonstracije su izazvale zabrinutost zbog mogucnosti "obojene revolucije" ali pro Putinovi-prosvjednici su brzo nicali prevazileci anti-Putinove.
    -
    Na predsjednickim izborima 2012. Putin je pobjedio u prvom krugu s 63.6% glasova. Naravno da je zapad opet likovao. Ponovno se javljaju veliki protesti izmedju 8.000 i 20.000 ljudi koji su uguseni. Prvi dan nakon ustolicenja kao predsjednik Putin je izdao 14 dekreta ukljucujuci i za drzavu vazne dugorocne ekonomske mjere Ruske ekonomije. Drugi su bili obrazovanje, stambeno zbrinjavanje, obucavanje radne snage, odnosi s EU, vojna industrija, unutar etnicki odnosi i jos neke mjere
    -
    Pod rekordnom cijenom nafte 2000. Putinova administracija je napravila strelovit skok u ekonomiji. Za vrijeme osmogodisnjeg Putinovog mandata industrija je znatno napredovala, kao i proizvodnja, konstrukcija, dohoci, srednja klasa. Jedino je inflacija ostala problem. 2001. Putin je reagirao smanjenjem poreza tako da su sada ukupni porezi u Rusiji nizi nego u vecini Europskih zemalja. Sredisnji koncept Putinovog ekonomskog vidjenja je stvaranje tzv. nacionalnih kompanija cija uloga nije bila samo trazenje profita, vec "promicanje nacionalnih interesa". Primjeri takvih kompanija su Gazprom, Rosneft i ujedinjena zrakoplovna korporacija. Nalazenje velikih kolicina nafte omogucilo je Rusiji da otplati sve dugove Sovjetskog Saveza do 2005. Dohoci iz energetskog sektora cine gotovo polovinu Ruskog budjeta.Takodjer izvozi sirove minerale i umjetna gnojiva. Nakon 18 godina pokusavanja Rusija je pristupila WTO-u, ali je od toga bilo malo benificija od clanstva. Putin 2005. konsolidira mnoge zrakoplovne kompanije pod pod jednu tvrtku UAC (United Aircraft Corporation) kako bi se smanjili troskovi i gubitci minimalizirali. Isto cini s brodogradnjom 2007. (United Shipbuilding Corporation) koja pokazuje znatan oporavak, zatim nuklearnom industrijom (Rosatom State Atomic Energy Corporation) sto je pak dovelo do moderizacije nuklearki, pa visokom tehnologijom ( Russian Nanotechnology Corporation) koja bi unaprijediti trebala znanost i tehnologiju
    -
    U desetljecu nakon 2000. energija je uspijela transformirati zemlju, osobito nafta i plin, tako dans cesto Rusiju nazivaju energetskom supersilom.Sve to dovodi do jacanja utjecaja Rusije u medjunarodnim krugovima. Opet zahvaljujuci energentima puni proracun dok energetska industrija i dalje raste. Putin zeli povecati dio Rusije na Europskom energetskom trzistu i stoga gradi podzemne plinovode koji bi trebali pored razmirica s Ukrajinom zaobilaziti i druge nepouzdane zemlje (Balticki tok prema Njemackoj). Rusija je takodjer kupila rivalski "Nabucco" tok preusmjeravavsi Turkmenistanski plin u svoje plinovode. Medjutim Putin nije tu stao, gradi Trans-Sibirski cjevovod za trzista Kine, Japana, Koreje... Sakhalin-Khabarovsk-Vladivostok cjevovod na Ruskom dalekom istoku. Uz to Rusija gradi hidroelekrane, Rosatom ima puno posla s nuklearnim aktivnostima. Zapocet je program "plovecih" nuklearki koje bi trebale isporuciti struju Ruskim Arktickim gradovima. Arkticka politika Rusije ukljucuje izgradnju offshore platformi otpornih na led i radi se na eksplotaciji Arkticke nafte s Americkim ExxonMobile-om. Putin kaze da su ulaganja vrlo znatna. Da bi se igradili svi tokovi prema Kini uz sudjelovanje China National Petroleum potrebno je 77mlrd. dolara. Putin je vec potpisao sporazum s Kinom o isporuci plina i nafte za 4-6 godina u vrijednosti 400mlrd.$
    -
    Rusija je od 2000. pocela ulagati u vojsku, ali je tek 2008. pocela znatnija vojna reforma koja za cilj ima modernizirati Rusku vojsku i podici nivo ucinkovitosti, sve se odvija pod budnim okom Putina koji je jednom prilikom izjavio da se sve komponente oruzanih snaga moraju proizvoditi u maticnoj zemlji, na to se odnosi i izgradnja novog kozmodroma Vostocni na krajnjem sjeveru Sibira blizu granice s Kinom vrijednog 10 mlrd.$. Cilj modernizacije vojske je da se kopnene trupe drze oko 1 milijuna, reduciranja oficira, umjesto dosadasnjih 65 centara za obuku bit ce ih 10, uvodjenje brigadnog sistema, reorganizacija zrakoplovstva. Reduciranje vojnih okruga na 4. Vojnici sluze vojsku umjesto 2. na 1. godinu. Unatoc Putinovim pozivima za povecanje ulaganja u strateskim nuklearnim snagama, ona ce znatno spasti ispod sporazuma START (ili pak nece zbog bahatog/arogantnog NATO-a) stavljanja izvan uporabe zastarijelih sistema.Putin je takodjer izrazio se za vojnu prisutnost na Arktiku.No ovo je samo vrh ledenog brijega Ruske vojske...Sto se tice vojske duboko mislim da je ovo samo povrsno i da Rusi imaju jos mnogo toga za nereci/reci! Npr. " Rusko zrakoplovstvo dobiva 160 novih zrakoplova i helikoptera u 2015. te znatno povecanje u 2016.
    Prikaži cijeli komentar
  2. +1
    walter001
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    06:22 | 30.10.2016.
    @picuka Slažem se, to je meni prva misao bila. A ako imaju drugog čoveka u oba tabora, onda je i strategija ista - kod Clintonke hapšenjem, kod Trumpa atentatom
    Prikaži cijeli komentar
  3. +6
    zagten
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    15:59 | 29.10.2016.
    Ovo je fino tempirano da ne moze biti slucajno, dva tjedna pred izbore, da ostane svjeze do kraja a ne da se zamijeni s nekom novom aferom. Tu ce Killaryca sigurno nesto glasova izgubiti, a da li ce utjecati generalno na izbore ovisi o polarizaciji samih Amerikanaca; do koje mjere drze nesto prihvatljivo od "svog" kandidata da ne pobjedi onaj "drugi".
    Prikaži cijeli komentar
  4. +5
    Picuka
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    15:10 | 29.10.2016.
    Sad je nesto pocelo jako da se ne uklapa. Bar meni...
    .
    A sta ako Biden treba da bude predsednik. Samostalno ne bi prosao na izborima, ali uz neke manevre...
    .
    Sta mislite?
    Prikaži cijeli komentar
  5. +5
    JollyRoger
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    14:41 | 29.10.2016.
    @makistar Teorija: Trumpov zamjenik je neo konzervativac, Trump dodje na vlast, Trumpa se smjeni i problem rijesen. Njihov covjek opet u fotelji. Kako god, there are troubles in the land of the free
    Prikaži cijeli komentar
  6. +10
    Makistar
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    14:14 | 29.10.2016.
    U početku sam bio nesklon tome, ali izgleda da stvarno dijelovi američke elite ne žele da Hillary bude predsjednica.
    Nezadovoljstvo tom idejom se izgleda najviše vidi u obavještajnim službama: još ranije je neoprezno baratala sa osjetljivim informacijama, navodno su neki agenti poginuli i operacije propale zbog toga, a sa bolesnim mozgom i većim ovlastima problem bi se povećao. Judge Napolitano prije 2-3 mjeseca govori o tome: youtube.com/watch?v=MhYoxHuJ3cU
    Zviždač iz NSA William Binney tvrdi da su vjerovatnije agenti iz obavještajne zajednice izvor procurenih informacija o Hillary, a ne ruski hakeri:
    theantimedia.org/nsa-whistleblower-dnc-russia/
    A sada FBI pred same izbore pokreće istragu, i iako Hillary požuruje rezultate, mislim da je vremena premalo i ovakvi otvoreni procesi su jako štetni za kandidata, jer ostavljaju dojam sumnjive osobe u koju se ne može imati povjerenje.
    Pitanje je šta sa Trumpom, zar ne misle da će on stvoriti neke druge probleme?
    @JollyRoger Hvala, zanimljive informacije su tu, npr. kako je Putin došao na vlast.
    Prikaži cijeli komentar
  7. +6
    JollyRoger
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    13:50 | 29.10.2016.
    Trump mora slijediti Putina: youtube.com/watch?v=q6xHGXByHhQ (Makistar tebi ce se svidjeti ovaj kanal jako)
    Prikaži cijeli komentar
Želite ostaviti komentar? Postanite advance pretplatnik.