Ako netko hoće započeti reviziju rezultata Drugog svjetskog rata, ako netko želi otvoriti ovu Pandorinu kutiju, molim samo naprijed, zastavu u ruke i neka krene, odgovorio je jučer Vladimir Putin novinaru Bloomberga, koji ga je pitao da li bi Rusija mogla 'dati Kalinjingrad', kao što je prije desetak godina 'dala otoke Tarabarov Kini'.
Ma šalio sam se, kroz smijeh je uzvratio Putinu novinar John Micklethwait, a ruski predsjednik je nastavio: ' A ja Vam kažem bez ikakve šale, hajde da prodiskutiramo na tu temu, ali ne samo o Kalinjingradu, nego o cjelini. O istočnom dijelu Njemačke, o Lavovu, koji je bio dio Poljske i tako redom. Tu je i Mađarska, tu je i Rumunjska', kazao je Putin.
Ovaj razgovor vođen je u Vladivostoku, gdje je ruski predsjednik ugostio japanskog premijera Šinzo Abea s kojim je razgovarao na marginama Istočnog ekonomskog foruma o jačanju suradnje dvije zemlje usprkos nesuglasicama oko statusa Kurilskih otoka u Pacifiku. Micklethwait je najprije pitao Putina da li je Rusija spremna dati Japanu neki od Kurilskih otoka u zamjenu za ozbiljnu ekonomsku suradnju.
'Ne trgujemo teritorijama. Dogovor s Japanom nam je važan. Željeli bismo naći rješenje za ovaj problem s našim japanskim kolegama. Još 1956. godine između Japana i SSSR-a potpisan je sporazum koji su ratificirale obje zemlje, ali je japanska strana kasnije odustala od ispunjenja tog dogovora. Prije nekoliko godina japanske kolege zatražile su da se vratimo razmatranju ove teme i mi smo im izašli u susret. Nema riječi o nekakvoj trgovini, ili zamjeni, nego o pronalaženju rješenja prema kojem nijedna od zemalja neće osjećati da je izigrana. Ne mislim da smo danas bliže dogovoru, nego što smo bili 1956, ali u svakom slučaju obnovili smo dijalog po toj temi', kazao je Putin.
On je naveo da slučaj otoka Tarabanov nije u vezi s Drugim svjetskim ratom, te da je dio dogovora o razgraničenju SSSR-a s Kinom, nakon razgovora koji su trajali 40 godina. 'Ništa nikome nismo dali, nego smo razgovarali s Kinom o spornim teritorijama 40 godina. Nakon 40 godina postigli smo kompromis. Dio teritorija trajno je pripojen Rusiji, a dio je trajno pripao Kini. Hoću naglasiti da je to bilo moguće isključivo zahvaljujući jako visokoj razini povjerenja koje je uspostavljeno između Rusije i Kine, Ukoliko bismo s Japanom dostigli takvu razinu povjerenja, mogli bismo doći do kompromisa. Postoji razlika između naših povijesnih pitanja s Japanom i Kinom. Japansko pitanje je posljedica Drugog svjetskog rata i regulirano je međunarodnim dokumentima u vezi s rezultatima Rata. Razgovori s našim kineskim prijateljima nisu imali uopće nikakve veze s vojnim konfliktom', objasnio je Putin.
U veljači 1945. na Jalti na Konferenciji sila antihitlerovske koalicije usuglašeno je da nakon pobjede nad Japanom Kurilski otoci trebaju pripasti Sovjetskom Savezu. Srpnja iste godine na Postdamskoj konferenciji usvojena je Deklaracija koja sadrži da su Kurilski otoci sovjetski teritorij, a Tokio je prihvatio ovaj uvjet kada je potpisao takozvani Japanski protokol predaje, odnosno kapitulaciju 2. rujna 1945. Sovjeti su već ranije, u drugoj polovici kolovoza, izvršili desantnu operaciju na Kurilske otoke Urup, Iturup, Kunašir i mini arhipelag Malu kurilsku gredu.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.