Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan iznenada i neočekivano je najavio nove predsjedničke i parlamentarne izbore u Turskoj u lipnju, a ne u studenom 2019. godine kako je bilo pretpostavljeno. Ovaj potez je svakako težak udarac za protivnike Erdoganovih ideja i politike jer će mu omogućiti uvođenje snažnog predsjedničkog sustava u iznimno kratko vrijeme, a oporba će imati iznimno malo vremena za organiziranje i pripremu predizborne utrke. Izbori bi se tako trebali dogoditi 24. lipnja i trenutačno je gotovo sigurno da će Erdogan pobijediti, barem na predsjedničkim izborima. S obzirom da je Erdogan uporno ponavljao kako do prijevremenih izbora neće doći, napravljen je klasičan obrat. Manji koalicijski partner, Stranka nacionalističkog pokreta (MHP) predložio je prijevremene izbore za 26. kolovoza, a njezin čelnik Devlet Bahceli je rekao kako nema smisla produživati promjenu političkog sustava. Erdogan je službeno prihvatio taj narativ, pa i pomaknuo izborni datum za lipanj.
U najavi izbora, Erdogan je rekao kako predsjednik i vlada rade zajedno, ali 'bolesti starog sustava' postoje na svakom koraku. Erdogan je posebno ukazao na događaje u Siriji i drugdje, što je pridodalo hitnosti prijelaza u novi izvršni politički sustav kako bi se Turska okrenula budućnosti s jakim institucijama. Prirodno se stanka na vlasti drži te vlasti do krajnjeg roka, pa je tako Erdogan sve do prošlog mjeseca uzastopno ponavljao kako neće biti ranih izbora, te da se lokalni izbori odvijaju u ožujku 2019., a parlamentarni izbori u studenom 2019. godine. To su kroz cijeli protekli mjesec potvrđivali i glasnogovornici Stranke pravde i razvoja (AKP) i Ureda predsjednika. Istovremeno su mnogi novinari i analitičari bliski AKP-u predviđali prijevremene izbore, a Erdoganovo odbijanje takve mogućnosti nazvali mudrom taktikom kojom su njegovi protivnici uvjereni kako se ne moraju još pripremati za izborni proces.
Erdogan bi mogao kasnije imati i veće probleme u dobivanju izbora. Tursko gospodarstvo jenjava; unatoč dobroj fiskalnoj disciplini, brzo raste strani dug i deficit u proračunu. Slaba lira je dobrodošla turskim korporacijama koje su tražile način restrukturiranja duga u proteklih nekoliko mjeseci. Osnovne potrepštine, električna energija i plin su poskupjeli, ali AKP je marljivo nastojao izbjeći nove poreze i mjere povećanja cijena. Ipak, gospodarski rast je i dalje uzastopan (BDP se povećao za 7,4 posto prošle godine), te Erdogan na tom temelju najavljuje nove socijalne mjere, povećanje kreditiranja te privatnog i javnog trošenja. Prema mišljenju turskih ekonomista, takvo trošenje je moguće još samo u idućih 18 mjeseci, nakon čega bi se mogla preokrenuti vladina politika i krenuti u štednju. Za gospodarske nedaće Erdogan krivi međunarodne financijske agencije, pa čak i pojedine ministre, kao što je zamjenik premijera zadužen za gospodarstvo Mehmet Simsek.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.