Izgleda kako se referendum o odcjepljenju poprilično obio o glavu Iračkom Kurdistanu - naime, kako prenosi novinska agencija Reuters, iračka vojska probila se s lakoćom kroz kurdske redove sve do turske granice te su tamo preuzeli kontrolu nad jednim od glavnih graničnih prijelaza.
Ovo je poprilično značajno zbog činjenice da iračka vojska na ovom prostoru nije bila već desetljećima. Podsjetimo, Irački Kurdistan kao autonomna regija nastao je na temelju uvođenja zone zabrane leta nad prostorom sjevernog Iraka još 90-ih od strane Zapadnih sila. Zona zabrane leta uvedena je tada kako bi se spriječilo Saddamove snage da dalje napadaju Kurde (zona zabrane leta uvedena je i na jugu Iraka gdje većinom žive šijiti).
Podsjetimo, cijela kopnena granica između Turske i Iraka nalazi se na prostoru autonomne regije Irački Kurdistan. Sada se iračka vojska tamo nalazi po prvi puta u ovom stoljeću. Na granici su se susreli s turskom vojskom - naime, Ankara je poprilično voljna ući u Irak i pomoći Bagdadu u obračunu s Kurdima, naročito tamo gdje se nalaze kampovi PKK-a, no Bagdad za sada nije donio takvo odobrenje.
Lider Iračkih Kurda, predsjednik Massoud Barzani, podnio je ovog tjedna ostavku ističući kako je razočaran zbog činjenice da ih njihovi saveznici, SAD, nisu podržali (vidi: Ogorčeni predsjednik Iračkog Kurdistana podnio ostavku: "SAD je izdao Kurde iako smo se zajedno borili protiv ISIL-a, dozvolili su Bagdadu da nas napadne i to s američkim oružjem - nitko nije uz nas osim naših planina").
Ovo je još jedan tipičan poučak za američke političke i geopolitičke saveznike koji savezništvo doživljavaju na jedan posve pogrešan način. SAD, kao najveća svjetska sila, ne gradi savezništva oko ideje zajedničkog djelovanja i uvažavanja međusobnih interesa već isključivo na temelju odnosa superiornosti i inferiornosti. One zemlje koje na vrijeme ne prepoznaju ta "pravila igre" dovode se u situaciju u kojoj mogu izgubiti jako puno, možda i sve.
Iračka i turska vojska na granici Irački Kurdistan nije država, ali je željela biti. Uz američku potporu svakako je mogla i biti, ali ta potpora je izostala i sada se moraju nositi s posljedicama. Barzani je itekako svjestan problema u koji se Irački Kurdistan doveo i sada dajući ostavku zapravo bježi od vrlo teške situacije.
Podsjetimo, prije svega nekoliko tjedana Irački Kurdi imali su razloga za optimizam. 2014. godine ISIL je poharao ogromne prostore Iraka, skoro da su došli pred vrata Bagdada. Veliki gradovi poput Mosula i Tikrita pali su doslovno preko noći. Teroristi su zagospodarili sjevernim Irakom i napredovali su čvrsto iz pravca zapada gdje se nalazi grad Faludža koji je već godinama epicentar za izbijanje islamističkih pobuna.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
