Amerika se vraća u Afganistan, gdje ova država vodi najdulji rat u svojoj povijesti. Razlog povećanja američkih trupa u Afganistanu, međutim, nije dio neke jasne strategije već samo tehničkih širokih zahvata koje se tiču povećanja specijalnih snaga koje bi obučavale i pomagale afganistanskim sigurnosnim snagama; široki plan za hvatanje pomagača talibanima u Pakistanu; pozicioniranje više zračnih snaga i artiljerije; politička predanost očuvanju trenutačne vlade u Kabulu. Ipak, Donald Trump nije mnogo govorio o toj predanosti Afganistanu. Zapravo, svi su pokazatelji da ne želi stvarati dugogodišnje dogovore s Kabulom i ponavljati odnos kakav su imali Barack Obama i George W Bush s afganistanskom vladom.
Danas je u Afganistanu prisutno oko 8500 američkih vojnika te mnoge ugovorne snage koje pružaju logističku potporu borcima. Na sastanku s ministrom obrane Jamesom Mattisom i ministrom vanjskih poslova Rexom Tillersonom, te sa savjetnikom za nacionalnu sigurnost H.R. McMasterom, Trump je odlučio ukinuti gornju granicu broja američkih vojnika u Afganistanu, te se još uvijek treba odlučiti za koju će se brojku povećati američko prisustvo. Pregovara se o slanju dodatnih četiri tisuće vojnika. Sve je to potrebno da se izbjegne katastrofa američkog plana u Afganistanu i pad vlade u Kabulu koja polako ali sigurno od 2015. gubi bitku s talibanima. Američki vojni dužnosnici su potvrdili u svjedočenjima pred Kongresom da SAD gube taj rat, a sve žešći bombaški napadi, nedavno i u samom središtu diplomatske zone u Kabulu, pokazuju da se vraća vrijeme većih borbi na terenu.
Trump želi završiti ovu nelagodu što prije i što brže. Stoga je i bacio 'majku svih bombi' najveću nenuklearnu bombu u američkom arsenalu, na Daešove tunele i pećine na afganistansko-pakistanskoj poroznoj granici, pri čemu je poginulo oko stotinu džihadista. No jedna velika bomba ne može učiniti mnogo da se razbije lanac terorizma i talibanske prijetnje u zemlji koja jedva živi kao zajednički teritorij pod Kabulom. Trump je jedva spomenuo Afganistan tijekom predizborne kampanje, koncentrirajući svoje vanjskopolitičke inicijative na razbijanje Daeša u Siriji i Iraku. Ali i njegovi prethodnici su bili neuspješni u vraćanju pozornosti na Afganistan. Obama je uspio eliminirati većinu mreže Al Kaide u Afganistanu, ali nije uspio utišati talibansku pobunu protiv Kabula. Kako je fokus preseljen prvo na Irak, a potom na Siriju, u Afganistanu je došlo do tada nezamislivih pregovora središnje vlade i talibana. Sada predsjednik Ašraf Gani hvali ideju o slanju više trupa jer je njegova vlada izgubila značajnu količinu teritorija koje sada kontroliraju talibani. Američke su procjene da je oko 40 posto afganistanskog teritorija u rukama talibana.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.