Prije sedamdeset godina američka vojska bacila je atomsku bombu na japanski grad Hirošimu. Nekoliko dana kasnije bačena je bomba i na Nagasaki. Oko 140 tisuća ljudi odmah je poginulo pri napadu ili u nekoliko idućih mjeseci. Države i dalje smatraju da je posjedovanje nuklearnog naoružanja jamstvo sigurnosti. Sedamdeset godina nakon Hirošime, i dalje živimo s Bombom. I dalje smo, možda i više nego prije, u dobu oružja za masovno uništavanje. Povelja o njihovoj neproliferaciji trebala je zaustaviti promicanje nuklearnog oružja, ali je taj dokument postao pun rupa. Države koje su apstinirale od razvoja nuklearnog naoružanja nastojali su uvjeriti nuklearne sile da drastično smanje svoje arsenale, ali taj apel nije nikada sustavno ojačan. Posljedično, nuklearne sile žele sve više moći i naoružanja jer nuklearni status i dalje označava međunarodni prestiž, moć veta na pregovaračkom stolu i mogućnost da velike države nametnu moć manjima.
Jedna od zemalja koja je nakon bacanja atomske bomba postala relevantna u tom smislu jest upravo Japan. Početkom ove godine na konferenciji za tisak japanski premijer Shinzo Abe objavio je spremnost Japana da pruži proaktivni doprinos miru i stabilnosti na indopacifičkom području. Ovaj izraz nije nov u Abeovom rječniku, jer ga ponavlja kao mantru još od 2012. Radi se o simboličkom pojmu koji iskazuje odlučnost japanske vlade da promjeni svoju izolaciju u japanskom strateškom promišljanju koja je vladala japanskom regionalnom politikom još od kraja Drugog svjetskog rata. U javnosti ovakva proaktivna promjena je podijelila mišljenje nacije, ali i šireg susjedstva.
Sve veće indokineske zemlje podupiru ovu japansku proaktivnost, kao i Australija i Indija. Kina i Sjeverna Koreja oštro osuđuju pokušaj takve politike, a Južna Koreja je sumnjičava. U Washingtonu se Abeova vizija japanske budućnosti dobro prihvaća, unatoč navodno hladnim osobnim odnosima Obame i japanskog premijera. Ali, Japan odgovara Obaminoj želji da nastane američki jaki saveznik u regiji Istočne Azije. U travnju ove godine Abe je putovao u SAD gdje se potvrdila ekspanzivna uloga japanskih obrambenih snaga, uključujući mogućnost japanske logističke potpore američkoj vojsci ne samo u Aziji, nego i drugdje na svijetu. Tako je u japanskom idealu kolektivne samoobrane Abe izašao izvan japanskih granica, te se svrstao uz američke projekte diljem svijeta.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.