Talibani su najavili početak proljetne ofenzive u Afganistanu, te utvrdili velike napade protiv državnih središta putem samoubilačkih i gerilskih napada, s ciljem izbacivanja afganistanske vlade, koju podupire Zapad. Ofenziva je prozvana Operacijom Omari, prema pokojnom osnivaču talibana Muli Mohamadu Omaru. Najava je stigla nekoliko dana nakon što je američki ministar vanjskih poslova John Kerry posjetio Kabul i potvrdio američku potporu vladi nacionalnog jedinstva pod vodstvom predsjednika Ašrafa Ganija.
U izjavi talibana stoji da je džihad protiv agresivne i uzurpatorske nevjerničke vojske sveta obveza i jedini način ponovnog osnivanja islamskog sustava i stjecanja nezavisnosti. Talibansko pobunjeništvo ojačalo je od povlačenja međunarodnih trupa iz borbi krajem 2014., a talibani su najjači otkako su istjerani iz Kabula 2001. Talibani također najavljuju da će u urbanim središtima izvršavati atentate na neprijateljske zapovjednike. Trenutačna operacija uključuje sve moguće vidove borbe protiv neprijatelja, stoji u priopćenju. Talibanska privlačna propaganda očituje se u obećanjima da će u područjima pod svojom kontrolom osnovati dobru upravu te izbjegavati civilne žrtve i štetu na infrastrukturi.
Svakog proljeća, u skladu s promjenom vremena, kreće veće nasilje u Afganistanu. Snijeg se topi na planinama, otvaraju se putevi i borbe dosežu vrhunac do sredine ljeta. Prošle godine je nakon proljetne ofenzive došlo do velikog stradanja civila. Preko deset tisuća civila je ubijeno, a NATO i afganistanski dužnosnici se sada spremaju na još jače borbe. Infiltracija talibanskih boraca je velika. Nedavno je pet članova afganistanske pogranične policije ubijeno kada je njihov kolega uzeo oružje i počeo pucati po njima. Ovaj napad se dogodio na graničnoj poziciji u južnoj provinciji Kandahar, a napadač je potom pobjegao u Pakistan. Talibani su preuzeli odgovornost za napad, napominjući da je ubijeno sedam policajaca, te da se napadač priključio njihovoj skupini.
Vojne i redarstvene snage su već postale klasična meta talibanskih napada. Tako je prošlog tjedna, uz ubojstva u Kandaharu, napadnut autobus pun afganistanskih vojnih novaka blizu istočnog grada Džalalabada. Dvanaestoro ih je poginulo, a 38 ranjeno. Novaci su putovali za Kabul, na obučavanje. Napadač se jednostavno dovezao motociklom uz autobus i detonirao eksploziv. Bomba je također pogodila minibus koji je prevozio radnike afganistanskog ministarstva obrazovanja u Kabul, pri čemu je ubijeno dvoje, a ranjeno sedam osoba. Dvije rakete su pogodile i diplomatsku zonu u Kabulu samo nekoliko sati nakon sastanka Johna Kerryja s vladinim dužnosnicima.
Nekoliko sati prije nego li su talibani najavili svoju ofenzivu, američko veleposlanstvo u Kabulu izdalo je upozorenje američkim građanima da bi pobunjenici mogli ciljati najveće kabulske hotele. Napadi su se zaredali u cijelom Afganistanu, od sjevernog grada Kunduza koji je prošle godine na kratko pao u ruke pobunjenika, pa sve do vječito nemirne južne provincije Helmand, koja graniči s Pakistanom. U Helmandu, poprištu najžešćih borbi britanskih i američkih trupa s talibanima, vladine snage su se povukle iz brojnih područja, te pokušavaju zaštititi središta koja okružuju provincijski glavni grad Laškar Gah. Te snage se bore ne samo protiv talibana, već i protiv vlastite slabosti, velikim gubicima, golemim razinama dezertiranja, manjka zračne snage, manjka prijevozne i logističke podrške. I iako prema riječima NATO-ovih zapovjednika talibani imaju kontrolu nad samo šest posto površine Afganistana, savezničke snage upozoravaju da je trećina zemlje u opasnosti od pobunjenika, a da vlada ne kontrolira više od 70 posto teritorija.
Dodatna poteškoća preživljavanju Afganistana u ovom obliku jest što ne postoji dostatan konsenzus u afganistanskoj vladi. Golema rasprava o izbornim rezultatima 2014. je savladana uz pomoć Johna Kerryja. Dogovor je bio da se nakon dvije godine sastane loja džirga odnosno velika skupština, kako bi odlučila budućnost vlade upravo na način kakav je ta skupština radila u ključnim trenucima nedavne afganistanske prošlosti. Uz američko posredstvo, dogovoreno je između dvojice predizbornih rivala Ašrafa Ganija i Abdulaha Abdulaha da će Gani biti predsjednik, a Abdulah će preuzeti novu funkciju čelnika izvršne vlasti (u načelu premijera). Tekst je jasno obvezao Ganija da se do rujna 2016. okupi loja džirga kako bi se odlučilo da li će pozicija čelnika izvršne vlasti postati stalna premijerska pozicija te da li će taj čin zatražiti amandman na ustav.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
