Naravno da je "demokratski proces" u Nikaragvi problematičan, ali nije to razlog zašto se zemlja sad nalazi na udaru američkih sankcija i prijetnji

Prošle nedjelje održali su se izbori u Nikaragvi, a izborima je prethodio veliki progon opozicijskih aktera - više desetaka lidera oporbe je uhićeno ili je prognano u egzil, uključujući i sedmero potencijalnih predsjedničkih kandidata. Pobjedu je, očekivano, odnio dugogodišnji socijalistički predsjednik Daniel Ortega osvojivši, prema službenim rezultatima, 75.92% glasova. Podsjetimo, Ortega je vladao Nikaragvom od 1979. do 1990. te zatim od 2007. do danas. Svijetu je poznat kao lider socijalističkog pokreta FSLN (Sandinistička fronta nacionalnog oslobođenja).

Iz SAD-a su pak oštro kritizirali izbore u Nikaragvi i prije no što su održani, a sad nakon što je Ortega osvojio četvrti uzastopni mandat, iz Washingtona najavljuju uvođenje dodatnih sankcija i mjera protiv tamošnjih vlasti.

Američki predsjednik Joe Biden tijekom jučerašnjeg dana potpisao je novi zakon na temelju kojeg se protiv Nikaragve uvode nove sankcije koje imaju za cilj spriječiti njihov pristup međunarodnim bankama te će se ciljati "korupcija režima".

Američki pritisak početkom tjedna prokomentirao je i sam Ortega. Poručio je kako "jenki imperijalisti pokušavaju potkopati izborni proces u Nikaragvi". No, sudeći po svemu što se događalo zadnjih tjedana i mjeseci, tzv. "izborni proces" u Nikaragvi već je itekako potkopan iznutra. Ovi izbori bili su samo formalnost i potvrda kontrole koju ima Ortega zajedno sa svojom suprugom Rosariom Murillom koja je ujedno i potpredsjednica zemlje.

Na redu je ponovno geopolitika. Dok SAD, zajedno sa svojim saveznicima, vrši pritisak na Nikaragvu, podršku Ortegi već su izrazile Venezuela, Rusija i Kuba.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.