Rusija i Sjeverna Koreja. Prva asocijacija koja se javlja kod većine ljudi pri stavljanju ove dvije zemlje u isti kontekst jest Korejski rat, Hladni rat i ideološko marksističko - lenjinističko savezništvo. No ovdje nije riječ o tome. Riječ je o aktualnoj političkoj temi.
Početak je godine 2016., a odnosi dvije države iz tjedna u tjedan sve su bolji. Demokratski izabrani ruski predsjednik Vladimir Putin i i totalitarni vođa Kim Jong-un su saveznici. Možda čak i politički prijatelji iako s prijateljstvom uvijek treba biti oprezan u politici. Partnerstvo Moskve i Pjongjanga malo koga ostavlja ravnodušnim neovisno o tome jesu li promatrači sa strane partneri ili protivnici te dvije države. U javnosti se ne govori mnogo o ovom zbližavanju iako ono zaslužuje osobitu pozornost.
Shvatljivo je kako je pozornost svijeta usmjerena prema drugim kriznim žarištima poput Bliskog istoka, no povremeno treba posvetiti pozornost približavanju druge svjetske velesile Rusije i azijske velesile Sjeverne Koreje (iako neki to poriču, Sjeverna Koreja jest velesila). Ne posvetiti pozornost rusko-sjevernokorejskim sve toplijim odnosima velika je pogreška. Tim više jer njihova poboljšana politička, diplomatska, vojna i ekonomska suradnja ima posljedice na globalne političke odnose. U ovom tekstu analiziramo motive, smisao, svrhu i ciljeve savezništva Moskve i Pjongjanga.
Na prvi pogled ne čini se kako je riječ o savezništvu. Iz ruskog ministarstva vanjskih poslova priopćili su prije nekoliko dana, 3. veljače, kako su duboko zabrinuti zbog odluke Sjeverne Koreje da testira lansiranje satelita. 'Mi moramo reći kako sjevernokorejska strana demonstrira pretjerano zanemarivanje univerzalno prepoznatih normi međunarodnog prava.' Mudra taktička osuda poput one iz siječnja kada je Sjeverna Koreja testirala hidrogensku bombu. I tada, kao i sada, Rusija i Kina osudile su potez Pjongjanga no nisu ništa konkretno poduzele.
No, u istim trenucima formalne osude sklopio se jedan dogovor sa čvršćim posljedicama. Istoga dana kad su Rusi osudili odluku Kim Jong-una da lansira satelit, 3. veljače, iz ruskog migracijskog ureda objavljeno je kako su dan prije Ruska Federacija i Demokratska Narodna Republika Koreja potpisale sporazum o izručenju, tj. deportaciji ilegalnih migranata koji se nađu u obje zemlje.
Unatoč tome što se sporazum odnosi na izručenje ilegalaca koji se zateknu u obje države teško je vjerovati da će Rusi bježati u Sjevernu Koreju. Sporazumom Rusija je pomogla i izišla u susret sjevernokorejskom režimu na način da neće primati odbjegle disidente. Dvije države dijele zajedničku granicu u dužini 17 km kopnene granice koju većinom čini ravnica i 22 km vodene granice. Sporazum je uslijedio ubrzo nakon što je 27. siječnja ruski federalni migracijski ured odbio odobriti privremeni azil državljaninu Sjeverne Koreje koji je rekao kako bi izručenje značio sigurnu smrt ili zatočenje u logoru smrti.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
