Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

MMF vrši pritisak na rumunjske vlasti pred izbore - pozivaju na privatizaciju državnih poduzeća koja igraju veliku ulogu u ekonomiji zemlje

Međunarodni monetarni fond (MMF) prethodno nadolazećim izborima u prosincu povećao je pritisak na rumunjsku vladu kako bi provela najnovije u nizu mjera štednje.

Rumunjsku je od bankrota 2009. godine spasio zajam MMF-a od dvadeset milijardi dolara. Od onda rumunjska vlada izvela je kako se čini niz napada na životni standard stanovništva. Još jednom u ožujku 2011. godine MMF i Europska unija odobrili su dodatni zajam od pet milijardi eura, Rumunjska još uvijek nije dio euro zone.

Predstavnici MMF-a stigli su u Bukurešt početkom studenog i do danas su sastavili iscrpan izvještaj kojim pozivaju vladu da nastavi sa takozvanim strukturalnim reformama. U izvještaju se navodi zabrinutost da bi se gospodarstvo moglo smanjiti za pet posto. Ukoliko se to dogodi rumunjski Lej izgubio bi na vrijednosti petnaest do dvadeset posto što bi se najviše i prvenstveno negativno odrazilo na bankarski sektor.

Banke u stranom vlasništvu

Jedna od glavnih briga MMF-a po pitanju Rumunjske je i činjenica da je njezin bankarski sustav slabo otporan na krizu eura. Osamdeset posto banaka je u stranom vlasništvu, skoro polovica tog broja otpada na austrijske banke.

"U Rumunjskoj postoje jake gospodarske i financijske veze sa članicama euro zone, izvoz u Njemačku, Italiju i Francusku čini četrdeset posto cjelokupnog izvoza, dok je većina banaka kontrolirana od strane banaka iz euro zone", navodi se u izvještaju.

MMF- predlaže privatizaciju poduzeća u vlasništvu države koja igraju veliku ulogu u rumunjskoj ekonomiji. Trenutno je u rumunjskom vlasništvu tisuću poduzeća koja zapošljavaju između dvadeset i trideset tisuća ljudi. Izvještaj govori kako poduzeća ostvaruju premalenu dobit dok su plaće zaposlenika u odnosu na privatni sektor znatno veće. Uz to izvještaj zaključuje kako su državna poduzeća kriva za cjelokupni dug i da su previše subvencionirana od strane države.

Rasprodajom tih poduzeća u stvarnosti najviše bi se koristili strani i domaći poslovni interesi, no to bi značilo daljnje narušavanje standarda rumunjskog stanovništva.

Rezovi u zdravstvu

MMF- po dobro poznatom obrascu zahtjeva rezove u zdravstvenom sistemu. Već sada je prosječnom Rumunju teško financirati adekvatnu zdravstvenu zaštitu. Mnoge bolnice u svojim zalihama nemaju potrebnih lijekova.

Ukupni rashodi za potrebe zdravstva su 5,6 posto BDP-a što je najniže za bilo koju zemlju Europe. Neadekvatni prihodi i prevelika politizacija zdravstvenog sustava samo su neki od razloga zbog kojih liječnici napuštaju Rumunjsku prema nekim podacima od 2007. godine do danas otišlo ih je jedanaest tisuća.

Sve više i više radnika živi blizu ili ispod grancice siromaštva što znači da im plaća nije dovoljna kako bi pokrili troškove života. Rizik siromaštva kod radnog stanovništva je sedamnaest posto što je najviši postotak u cijeloj Europi.

Zadaća trenutne misije MMF-a jest da osigura provedbu dodatnih mjera štednje unatoč velikoj protivljenju stanovništva neovisno o tome koja stranka pobijedi na nadolazećim izborima.

Posljednjih godinu i pol dana Rumunjska je bila poprište velike političke krize koju je obilježio sukob između dvije najveće političke stranke.

Trenutni premijer došao je na vlast u svibnju nakon što je prošloj vladi izglasano nepovjerenje, nekoliko mjeseci prije toga konzervativna vlada Emila Boca bila je prisiljena odstupiti suočena sa velikim prosvjedima protiv mjera štednje.

Sukob se u osnovi vrti oko osiguravanja utjecaja na pozicije moći jer ne postoje velike političke razlike između dva tabora. Stoga misija MMF- a ne bi trebala imati nekih većih problema oko postizanja svoga cilja.

Izbori 9. prosinca mogli bi doliti ulje na vatru jer se čini da niti jedna stranka neće moći osigurati potrebnu većinu što bi značilo da bi premijera koji bi formirao vladu trebao izabrati predsjednik Traian Basescu.

Izvori:

wsws.org

Komentari

(8):
» Objavi komentar
Napomena: komentari čitatelja ne predstavljaju ni na bilo koji način stav uredništva portala advance.hr. Za sadržaj i točnost komentara čitatelja ne odgovaramo. Sadržaj se periodično pregledava i neprikladni komentari se uklanjaju. Advance.hr zadržava pravo brisanja komentara, kao i blokiranja korisničkog imena bez najave i bez objašnjenja.

Uvjeti komentiranja: Poštovani, pri objavi komentara molimo za kulturno izražavanje. Administrator će izbrisati sve komentare koji na bilo koji način vrijeđaju druge ili svojim sadržajem nisu na adekvatnom mjestu.
Sortiranje: | Prikaz:
  1. 0
    marko frendić
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    16:22 | 24.11.2012.
    @Outbox - nije protupravno. Možda je neetički i nemoralno, ali su stvari učinili pravnim. A ljude riješili pameti, tako da, eto, malobrojni se bune i sustav funkcionira.
    Prestati će funkcionirati kad ljudi prozru ovu gamad. Dotle, sve im nešto kao smrdi, ne znaju baš šta, ali informiraju se na njihovim medijima koji ih ubjeđuju da se ovi stvarno eto trude za njih... :D
    Prikaži cijeli komentar
  2. +1
    Cisko
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    15:04 | 24.11.2012.
    Nadam se da svi znate da se u Srbiji zivi losije nego u Hrvatskoj.Ali niste znali da je Srbija zakon za Rumuniju a bigami i Hrvatsku.Cesto sluzbeno putujem u ove dve zemlje i mogu Vam reci da nista nije dobro ni kod njih.U samoj Bugarskoj, osim Sofije koja je relativno napredovala u zadnjih 20-ak godina, sve ostalo je jad i beda. Provincija u Bugarskoj nazaduje i zaista su dno dna.U nekim gradovima, da gradovima, na prste jedne ruke se mogu izbrojati kuce koje su spolja omalterisane.
    Prikaži cijeli komentar
  3. +1
    Outbox
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    13:41 | 24.11.2012.
    Protupravno i protiv pameti je da su Banke jače od Država !
    Prikaži cijeli komentar
  4. +1
    Nostradurus
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    11:26 | 24.11.2012.
    Klasični obraza: zadužiš državu i onda je tjeraš na rasprodaju. A pravilan model bi bio da država balasira trgovinu sa inozemstvom i za svoje potrebe emitira novac bez duga. Međutim, Rumunjska je prodala bankarski sektor i ušla u EU. To može samo značiti da će ih postepeno lomiti kamatama na dug. Isto kao i Mađarsku. Dok su u EU ne mogu ništa napraviti da se spase. reforma.forumhr.com
    Prikaži cijeli komentar
  5. +3
    cegevara
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    09:44 | 24.11.2012.
    HA,ALI ZATO RUMUNIJA IMA PROTIVRAKETNI STIT:!/&%$*?###????
    Prikaži cijeli komentar
  6. +1
    cegevara
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    09:40 | 24.11.2012.
    Unistiti sve sto funkcionise i donosi profit.Jos jedna zemlja belog roblja.Zasto se vukovi ne sisaju?Zato sto ima ovaca....Prestale su cak i da bleje.
    Prikaži cijeli komentar
  7. +2
    Outbox
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    09:29 | 24.11.2012.
    Privatizacija - SVETI GRAL MMF-a, naravno za zemlje nerazvijenih društava, dok istovremeno u USA sveti gral je NAIZGLED suprotne orjentacije - DRŽAVNI INTERVENCIONIZAM ali uistinu opet zazaštitu DOSLOVNO - bankarske KLEPTOKRACIJE.
    Dakle - @ADO - 100% tako je. To sve vodi na isti mlin.
    Prikaži cijeli komentar
  8. +4
    ADO
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    09:22 | 24.11.2012.
    MMF-ova privatizacija izgleda ima devet krugova kao danteov pakao. U zadnjem krugu će možda privatizirati bubreg svakog stanovnika, čiji će novi vlasnici postti razni judeo Rotšildi i naplaćivati zakupninu od korisnika u iznosu njegovih mjesečnih primanja. Posuđuju fiktivni novac i tako polako otimaju vlasništvo od suverenih država, društvenih zajednica ali i pojedinaca.
    Prikaži cijeli komentar
Želite ostaviti komentar? Postanite advance pretplatnik.