Meksiko: i dalje traju veliki prosvjedi protiv rezultata predsjedničkih izbora
Tisuće prosvjednika i dalje žestoko odbija prihvatiti službene rezultate predsjedničkih izbora u Meksiku kada je 1.7. predsjednikom proglašen Peña Nieto iz stranke PRI. Velik broj okupio se i ovog vikenda na ulicama glavnog grada uzvikujući parole protiv Nietoa, prenosi Fox News Latino. U prosvjedima sudjeluju razne dobne skupine, studenti, radnici, cijele obitelji.
Na zahtjev glavnog protukandidata, ljevičara Andres Manuel Lopez Obradora, glasovi su djelomično prebrojani nakon optužbi za izbornu prijevaru. No, izborna komisija je i nakon prebrojavanja potvrdila kako je Peña Nieto pobjednik s 38.21% glasova naspram 31.59% osvojenih od strane Obradora.
Ipak, čak da je i broj glasova točan, postoji snažna optužba da su glasovi kupljeni od stranke PRI. Navodi se kako su biračima masovno davali bonove za hranu ukoliko glasaju za njihovog kandidata. Scene tisuće kupaca koji su pohrlili na prodajne centre neposredno nakon izbora samo potvrđuju ovu informaciju. Nadalje, brojni građani navode kako im je rečeno da moraju donijeti fotokopiju njihove glasačke iskaznice kako bi dobili bonove za prodajne centre.
Prosvjednici su također ogorčeni izbornom komisijom IFE, tvrde kako je ista dopustila da dođe do niza nepravilnosti za vrijeme izbora. Pristaše Obradora svoje nade sada polažu u vrhovni izborni sud TEPJF koji se mora do 6. rujna očitati o nepravilnostima na koje je službeno ukazao Obrador.
Mnogi stanovnici Meksika se groze pomisli da bi se stranka PRI mogla vratiti na vlast, od 1929. do 2000. vladali su Meksikom na način da su držali pod strogom kontrolom medije i radnike.
Brutalnost stranke PRI
O "čvrstoći" stranke PRI bi se zaista moglo podosta pisati. Istaknimo samo jedan detalj. 1968. u Meksiku su se održale Olimpijske igre. S obzirom na veliki fokus svjetske javnosti, studenti s politehničkog instituta u glavnom gradu organizirali su prosvjede kako bi ukazali na nedostatak demokracije i socijalne pravednosti. Tadašnji predsjednik, Gustavo Díaz Ordaz, naredio je vojsci da okupira sveučilišta. No, PRI vlada, ne znajući se "suprotstaviti" masovnim prosvjedima, pozvala je u pomoć sjeverne susjede, točnije - u Meksiko je dovedena CIA sa zadatkom da uguši prosvjede. Uskoro CIA donosi zaključak i šalje dodatnu količinu municije meksičkim snagama sigurnosti koje otvaraju vatru na nenaoružane studente. Službeno je ubijeno 39 studenata, no, mnogi izvori ističu kako je ubijeno na stotine, čak i tisuće. Većina današnjih analitičara slaže se kako je ubijeno između 200 i 300 studenata. Da cijela stvar bude još sramotnija, dok je trajao taj pokolj, tadašnji predsjednik olimpijske komisije je ustvrdio kako su prosvjedi "protiv vlade", a ne protiv olimpijskih igara stoga su se igre nastavile.
Studentski prosvjedi u Meksiku 1968. Po nalogu stranke PRI - i u suradnji s američkom CIA-om - ubijeno ih je na stotine
Lopez Obrador i otpor utjecaju SAD-a
Za prosvjednike ovi izbori su od izuzetne važnosti. Potencijalna pobjeda Obradora zasigurno bi radikalno promijenila politiku Meksika i svrstala tu zemlju unutar bloka brojnih ljevičarskih zemalja regije kao što su Kuba, Venecuela, Ekvador i Bolivija. No, takav scenarij apsolutno je nedopustiv za SAD koji je već izgubio gotovo sav politički utjecaj u zemljama Latinske Amerike. Imajući taj detalj u vidu, mnogi stanovnici Meksika opravdano sumnjaju da aktualni izbori nisu protekli u demokratskom duhu, već da je Peña Nieto pobijedio na prijevaru kupujući glasove.
Enrique Pena Nieto (lijevo) i Andres Manuel Lopez Obrador (desno)
Jasno je kako prosvjedi neće tako brzo prestati, štoviše, mogli bi i rasti. Nadalje, u prosvjedima protiv stranke PRI uključen je velik dio studentske populacije koja se već organizirala u pokret pod nazivom "Yo Soy 132". Razlog zbog kojega je Peña Nieto, tipičan predstavnik bogate elite, uopće dobio toliki broj glasova treba potražiti u izuzetno negativnim brojkama prethodnog predsjednika Calderona kada je riječ o tzv. "ratu protiv droga". Koliko je Calderon učinio, koliko nije, a koliko je mogao, ostati će predmet debate. No, činjenica je da je za vrijeme njegova mandata ubijeno čak 50,000 ljudi u tom sukobu (vidi: U "ratu protiv droga" u Meksiku u 5 godina ubijeno preko 50,000 ljudi - SAD žestoko protiv legalizacije u Centralnoj Americi).
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
