Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Libanonski revolucionar Georges Abdallah nakon 28 godina bit će oslobođen iz francuskog zatvora

Francuske vlasti objavile su u srijedu kako će osloboditi Georgesa Abdallaha, "komunističkog i anticionističkog revolucionara", kako se sam definira, rekavši da ga više ne smatraju prijetnjom francuskoj vladi.

Ministarstvo unutarnjih poslova trenutačno radi na njegovoj deportaciji s francuskih teritorija, što će se provesti do 14. siječnja 2013. godine, a Libanon ga je spreman prihvatiti.

Georges Ibrahim Abdallah proveo je u zatvoru 28 godina, iako francuski zakoni, kao i Europska konvencija o ljudskim pravima, priznaju pravo na otpust nakon odsluženih 18 godina kazne doživotnog zatvora.

Bio je optužen kao glavni organizator komandoskih operacija Libanonskih oružanih revolucionarnih frakcija (FARL) u kojima su ubijeni američki i izraelski diplomati, no na sudu nikad nisu bili izneseni izravni dokazi protiv njega, piše Al-Akhbar.

Francuske vlasti traže od Abdallaha da se ispriča, izrazi žaljenje i odbaci svoje ideje i akcije, prije nego primjene zakonski oprost.

Organizacija "Međunarodna kampanja za oslobađanje zatvorenika Georgesa Abdallaha", sa sjedištem u Libanonu, pozdravila je u srijedu odluku francuskog pravosuđa da oslobodi Abdallaha, ali je tražila da Ministarstvo unutarnjih poslova povuče svoju odluku o njegovu protjerivanju iz Francuske.

Kampanja za Georgesa Abdallaha u izjavi je upozorila na mogućnost da sud povuče odluku o oslobađanju, kao što je to učinio 2003. godine. "Hoće li se to opet dogoditi", upitala je skupina u svojoj izjavi.

Abdallahu je dosad odbijeno sedam molbi za pomilovanje i otpust iz zatvora.

Georges Abdallah se, uz venezuelanskog revolucionarnog militanta Ilicha Ramireza Sancheza - Carlosa, smatra najpoznatijim živućim zatvorenikom iz generacije "zlatnog doba" revolucionarnih marksističkih propalestinskih organizacija 70-tih i 80-tih godina prošlog stoljeća. Rođen 1951. u libanonskom Tripoliju, podrijetlom je iz mjesta Koubeyat, gradića na sjeveru Libanona, blizu granice sa Sirijom, naseljenog maronitskim katolicima.

Već u dobi od 15 godina priključio se Sirijskoj socijalističkoj nacionalističkoj stranci (SSNP), čiji je program stvaranje Velike Sirije, od Kuvajta do Cipra i od današnje južne Turske do Sinaja u Egiptu. Nakon izraelske okupacije Južnog Libanona 1978., priključio se Narodnom Frontu za oslobođenje Palestine (PFLP) – Vanjskim operacijama, skupini koju je vodio Wadi Haddad, poznatoj po napadu na sjedište OPEC-a u Beču 1975. godine, u kojem je sudjelovao i Carlos.

Zajedno s četvoricom braće i šest rođaka Abdallah je 1979. utemeljio Libanonske revolucionarne oružane frakcije (FARL), a 1980. dolazi živjeti u Francusku.

FARL je 1981. i 1982. izveo 5 atentata u Francuskoj, od kojih 4 smrtonosna.

Sud u Parizu osudio ga je u veljači 1987. na doživotni zatvor zbog ubojstva Charlesa Raya, pomoćnika američkog vojnog atašea ispred njegova stana u Parizu 18. siječnja 1982., i ubojstva Ya’acova Bar-Simantova 3. travnja 1982. u Boulogne-Billancourtu, izraelskog diplomata kojega je FARL smatrao šefom Mossada u Francuskoj. Osuđen je i zbog sudjelovanja u neuspjelom atentatu na Roberta Hommea u travnju 1984. godine.

FARL je u atentatu na Raya surađivao s Action Directe, francuskom anarhističkom organizacijom, a imali su veze i s drugim ljevičarskim oružanim skupinama u Europi, poput njemačkog RAF-a. S talijanskim Crvenim brigadama izveli su 1984. u Rimu ubojstvo generala Leamona Hunta, direktora promatračke misije na Sinaju, multinacionalnog tijela za nadzor provedbe izraelsko-egipatskog mirovnog sporazuma iz Camp Davida 1979.godine.

FARL je preuzeo odgovornost za napade, ali Abdallah osobno nikada nije priznao krivnju.

Abdallah se sam u listopadu 1984. predao policiji u Lyonu, zatraživši zaštitu zbog sumnje kako mu je izraelska tajna služba Mossad na tragu. U policijskoj postaji predstavio se kao arapski militant kojemu je život u opasnosti. Pored lažne alžirske putovnice kojom se identificirao, u pretrazi njegova stana pronađene su i putovnice Malte, Maroka i Južnog Jemena, kao i oružje.

Koncem ožujka 1985. u Tripoliju u Sjevernom Libanonu je otet Gilles Peyrolles, direktor Francuskog kulturnog centra. FARL su tražili razmjenu Peyrollesa za Abdallaha, na što su francuske vlasti navodno pristale, ali izigrale su dogovor i nisu pustile Abdallaha, dok je početkom travnja FARL oslobodio Peyrollesa.

"Trenutačno oslobađanje Abdel Kadera Saadija" (konspirativno ime Georgesa Abdallaha), bio je jedan od zahtjeva CSPPA ("Odbora za solidarnost s arapskim i političkim zatvorenicima Bliskog Istoka"), koji je u Francuskoj izveo niz atentata i bombaških napada 1985.-1986. godine, u kojima je poginulo 13, a ranjeno preko 250 ljudi.

"Ja nisam kriminalac, ja sam borac", rekao je Abdallah na suđenju 1986. godine. "Put kojim sam pošao bio je određen kršenjem ljudskih prava usmjerenim protiv Palestine".

Sud u Lyonu osudio je u srpnju 1986. Abdallaha na 4 godine zatvora zbog posjedovanja oružja i lažnih isprava. Međutim, 28. veljače 1987. naknadno je osuđen i za ubojstva američkog i izraelskog diplomata. Prema nekim informacijama, SAD i Izrael vršili su nakon prvog suđenja, iza kojega je preostalo još samo 18 mjeseci do isteka kazne, pritisak na Francusku da pod svaku cijenu zadrži Abdallaha u zatvoru.

Isabelle Coutant-Peyre, članica tadašnjeg Abdallahovog odvjetničkog tima, koji je predvodio Jacques Verges, poznat po zastupanju nacističkog zločinca Klausa Barbieja, kaže kako se radilo o obavještajnoj i pravosudnoj zavjeri protiv Abdullaha.

"Bili smo iznenađeni što je bio suočen s drugačijim optužbama i novim dokazima koji nisu bili predstavljeni na prvom suđenju. Tužiteljstvo je tvrdilo kako je pronađeno oružje u tajnim skrovištima i stanovima koje je koristio Abdallah. To je uzeto kao dokaz da je sudjelovao u komandoskim operacijama koje je izveo FARL u Francuskoj 1982. godine. To je bilo teško kršenje pravne procedure", tvrdi Coutant-Peyre.

Francuska kontra-obavještajna služba DST u Abdallahovom skrovištu u Parizu pronašla je pištolj kojim su, navodno, ubijeni Ray i Bar-Simantov.

Sud je osudio Abdallaha na doživotni zatvor, unatoč prosvjedima obrane što dokazi nisu bili izneseni na prvom suđenju. Potporu tezi o zavjeri francuske obavještajne službe iznio je 1998. šef DST-a u razdoblju 1982-1985, Yves Bonnet, u svojoj knjizi "Kontra-špijunaža: Memoari direktora DST".

"Uspjeli smo prikupiti dovoljno informacija nakon što je šef protuterorističkog odjela, Jean Francois Clair, uspio vrbovati doušnika vrlo bliskog FARL-u", otkrio je Bonnet. Za doušnika je napisao da je bio odvjetnik, "Jean Paul M".

Yves Bonnet priznaje kako se radilo o "nezakonitoj obavještajnoj zavjeri".

"Ponašali smo se kao kriminalci u ovom slučaju. Moram pridružiti svoj glas onima koji danas traže Abdallahovo oslobađanje. Vrijeme je da se stane na kraj velikoj nepravdi koja mu je učinjena".

Odmah nakon osude Abdallaha na doživotni zatvor, odvjetnik Jean Paul Mazurier, član Abdallahovog odvjetničkog tima, u ožujku 1987. priznao je kako je on bio doušnik koji je već nekoliko godina radio za DST. Pritisnut grižnjom savjesti, tražio je od ministra pravosuđa da preinači Abdallahovu kaznu, a sve je dokumentirano u knjizi Laurenta Gallyja, "Crni agent: krtica u Abdallahovom slučaju".

Mazurier je posvjedočio kako ga je DST savjetovao da uvjeri svoga klijenta kako dijeli njegova uvjerenja i revolucionarne ideje u borbi za palestinsku stvar. Abdallah mu je počeo vjerovati i povezao ga je sa svojim prijateljima u FARL-u u Libanonu. Francuski obavještajci su se potom ubacili u skupinu i prikupili dokaze koji su doveli do Abdallahove osude. Mazurier je također lažno svjedočio na sudu.

Premda se uz takva svjedočanstva moglo tražiti ponovno suđenje, obzirom da su dokazi prikupljani na nezakonit način, Abdallahova obrana to nikada nije zatražila, primjećuje Al-Akhbar. Nitko iz Abdallahove obrane nije htio govoriti o razlozima, rekavši kako bi "to pitanje trebalo postaviti Abdallahovim suborcima iz FRLA".

Izvori:

Al-Akhbar, L'Orient Le Jour, Associated Press

Komentari

(6):
» Objavi komentar
Napomena: komentari čitatelja ne predstavljaju ni na bilo koji način stav uredništva portala advance.hr. Za sadržaj i točnost komentara čitatelja ne odgovaramo. Sadržaj se periodično pregledava i neprikladni komentari se uklanjaju. Advance.hr zadržava pravo brisanja komentara, kao i blokiranja korisničkog imena bez najave i bez objašnjenja.

Uvjeti komentiranja: Poštovani, pri objavi komentara molimo za kulturno izražavanje. Administrator će izbrisati sve komentare koji na bilo koji način vrijeđaju druge ili svojim sadržajem nisu na adekvatnom mjestu.
Sortiranje: | Prikaz:
  1. 0
    Zeljko
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    21:45 | 24.11.2012.
    Dobro,sada kada se zna da covjek lezi nevin 28 godina u zatvoru,sta ce uraditi francusko pravosudje?Kako covjeku namiriti "zivot"?Dali ce se francuska izviniti?
    Jebala vas vise vasa demokratija u cije ime trujete nase zivote!!!
    Prikaži cijeli komentar
  2. +1
    riksovski
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    19:14 | 24.11.2012.
    Heroj po svim kriterijima, dokaz: nije prijetnja francuskoj vladi nakon 28 godina u buksi!
    Prikaži cijeli komentar
  3. +3
    TuItam
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    15:46 | 24.11.2012.
    ZASTO se svi trude zastiti CIONISTE kada je ocito i dokazivo da siu upravo cionisti i njihovi pomagaci uglavnom iz USA najveci neprijatelji demokracije i postenja u svijetu.
    Obicni ljudi koji zive od svog rada ma koje god nacije ili religije bili nemogu biti cinosti niti njihovi prijatelji.
    Prikaži cijeli komentar
  4. +6
    ADO
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    11:27 | 24.11.2012.
    Nije tad bilo "dronova" ni Obame, pa su dotičnog morali pritvoriti. Obama je mnogo elegantniji, on Četvrtkom odobri likvidaciju ovakvih - nema troškova suđenja, nema troškova pritvora - tu svakako postoji "ekonomska računica"; Iako je možda čovjek bio politički zatvorenik bar mu se sudilo, pravedno ili nepravedno druga je stvar. Ali danas ovakvim aktivistima presuđuje Obama svakog Četvrtka, pa ga bespilotne letjelice likvidiraju zajedno sa porodicom i nekretninama. Baš lijepo kako je Međunarodno pravosuđe smanjilo troškove "međunarodne pravde" - trebalo bi Obami dati i Nobela za Ekonomiju jer štedi danas kad je štednja najpotrebnija.
    Prikaži cijeli komentar
  5. +2
    Vitruvian
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    11:25 | 24.11.2012.
    Dok on ne izađe iz zatvora i ne bude u Libanonu među svojima puno se toga može dogoditi, a čak i kada je na svome. Na njegovom mjestu povezao bih se sa Hezbollahom za svaki slučaj.
    Prikaži cijeli komentar
Želite ostaviti komentar? Postanite advance pretplatnik.