Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Knjižnica Kairo u plamenu: uništeno neprocjenjivo kulturno blago

Stotine rijetkih rukopisa i karata, uključujući i karte Napoleonovog osvajanja Egipta iz 1798 i izraelskog povlačenja iz grada Taba na Sinaju iz 1989, uništene su u plamenu, kad je zapaljen znanstveni kompleks s knjižnicom u Kairu, u četvrtom danu obnovljenih sukoba koji bijesne u Kairu, u i oko Tahrir trga, između prosvjednika i snaga sigurnosti.

Egipatski nemiri prijete kulturnim znamenitostima, kao što je knjižnica u Kairu, koja je u ponedjeljak bila u plamenu.

Uz teške ljudske žrtve koje padaju u sukobu vojske i prosvjednika, bez presedana, žrtva novog kruga nasilja je knjižnica koja drži neke od egipatskih najdragocjenijih rukopisa, karata, i knjiga.

Štete su nezamjenjive i neprocjenjive, rekao je Haggag Ibrahim, zamjenik predsjednika Udruge za očuvanje baštine i član visokog povjerenstva za muzejsku baštinu.
"Tu su i karte koje datiraju iz 1800 i knjiga koju je napisao francuski znanstvenik tijekom francuske kampanje u Egiptu, kao i karte drugih zemalja".

Izvori:

Haaretz |

Komentari

(22):
» Objavi komentar
Napomena: komentari čitatelja ne predstavljaju ni na bilo koji način stav uredništva portala advance.hr. Za sadržaj i točnost komentara čitatelja ne odgovaramo. Sadržaj se periodično pregledava i neprikladni komentari se uklanjaju. Advance.hr zadržava pravo brisanja komentara, kao i blokiranja korisničkog imena bez najave i bez objašnjenja.

Uvjeti komentiranja: Poštovani, pri objavi komentara molimo za kulturno izražavanje. Administrator će izbrisati sve komentare koji na bilo koji način vrijeđaju druge ili svojim sadržajem nisu na adekvatnom mjestu.
Sortiranje: | Prikaz:
  1. +2
    zlatan
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    15:59 | 20.12.2011.
    Da, malo sam pobrkao godine, ali bilo je to oko 400-god., kada je Egipat tj.Aleksandrija bila dio Rimskog Carstva. No, to je bilo doba kada je KRŠĆANSTVO, već bila službena religija i kada je nastupio, nažalost ali istina je, veliki civilizacijski pad, koji će kršćanski svijet odvući u tamu Srednjeg vijeka. Dakle to su napravili kršćani. HEPATIJA ili HIPATIA, je bila zadnja matematičarka i filozofkinja, koja je još držala predavanja, koja je tvrdila da Zemlja nije centar Svemira! Da, Ćiril Aleksandrijski, kasniji svetac, je nahuškao primitivnu rulju na palež i na ubojstvo Hepatije. Pročitajte knjigu pokojnog CARLA SAGANA (KOZMOS), pa ćete doznati detalje. Također je 2009-te god., snimljen španjolski film o toj nesretnoj Hepatiji. No, važno je reći da je to bilo doba kada su kršćani počeli nesmiljeno uništavati sve antičke vrijednosti. Dovoljno se samo sjetiti otkidanja glava na kipovima, zato danas toliko "obezglavljenih" kipova iz toga doba! Da ja znam da su Aleksandrijsku knjižnicu "dokrajčili" muslimani, ali to ne amnestira kršćane za njihove zločine. Mene više brine to da u ovo naše moderno doba, doba satelita, atomske energije, informatike, ima onih koji pale i ruše vrijednosti prošlosti. Na to mi miriše ova paljevina u Kairu. Uostalom, u našem malom Drnišu,na Gradini, u kojem postoji ostatak minareta iz turskih vremena, jedini u Dalmaciji, stoji grafit: tursko ruglo usred Drniša, srušimo ga. Ja to pročitao, a valjda je to nekakav spomenik koji podsjeća na prošlost.
    Prikaži cijeli komentar
  2. +7
    Janko
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    14:05 | 20.12.2011.
    Boze primi na znanje: Bozicnu zelju vecine Hrvata
    >>>>>>>>>>HOCEMO REINKARNACIJU TITA
    Prikaži cijeli komentar
  3. +6
    Kajtebriga
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    14:03 | 20.12.2011.
    Pozar podmijestila vojska da im opravdanje na upotrebu sile protiv prosvijednika
    Prikaži cijeli komentar
  4. 0
    Morpheus
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    12:21 | 20.12.2011.
    "Ptolomej Treći Evergetis (dobročinitelj) osnivač je Knjižnice-kćeri u Serapeumu u Akropoli na brežuljcima Rhakotisa, u kojoj je prema pisanju latinskog pisca Aulija Gelija (123-165) skupio oko 700.000 knjiga. Ova knjižnica-kći na koncu prvog stoljeća zamijenila je knjižnicu-majku nakon požara za vrijeme borbe između legija Julija Cezara i ptolomejskih snaga na čelu s generalom Aquilasom. Bitka se dogodila u Aleksandrijskoj luci između kolovoza 48. godine i siječnja 47. godine prije Krista.Tijekom 4. stoljeća po Kristu nakon što je kršćanstvo proglašeno službenom religijom Rimskog carstva, sigurnost grčkih svetišta došla je u pitanje. Stari kršćani iz Tebe, te novi preobraćenici, mrzili su Knjižnicu jer je u njihovim očima bila utvrda poganstva i nevjere. U to vrijeme činilo im se nezamislivim da je tamo samo jedno stoljeće ranije filozof Plotin (205-270), osnivač neoplatonizma, imao na stotine učenika
    Stanje za Knjižnicu-majku postalo je kritično za vrijeme vladavine cara Teodizija Prvog (375-395) koji nije prihvatio uzeti poganski naslov pontefix maximus i koji je odlučio dokrajčiti krivovjerje i poganstvo. Po nalogu aleksandrijskog biskupa Teofila monofizitskog, nakon što je dobio carsko dopuštenje, opljačkan je i uništem Serapeum zajedno s dragocjenom Knjižnicom. Nakon proglasa cara Teodizija Prvoga iz 391. godine, kojom je naredio zatvaranje neznaboţačkih hramova, sudbina te veličanstvene Knjižnicekćeri dopala je u ruke kršćana. To je vrijeme spaljivanja i aleksandrijskog Serapeuma, pri tomu je plamen uništio posljednju čuvenu knjižnicu klasične Starine. Prema jednom rukopisu iz petoga stoljeća, aleksandrijski monofizitski patrijarh Teofil (385-412), gorljivi zagovornik uništenja poganskih hramova, odgovoran je za uništenje Knjižnice u Serapeumu"
    Prikaži cijeli komentar
  5. 0
    Joe
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    12:16 | 20.12.2011.
    @
    Prvo uništenje knjižnice [uredi]

    Godine 47. pr. Kr. u vrijeme rimskog građanskog rata, Egipat se umiješao u sukob između Cezara i Pompeja. Egipatski faraon Ptolemej XIII. Dioniz dao je ubiti Pompeja koji se bio sklonio u Aleksandriju, kako se ne bi zamjerio Cezaru. Međutim, uskoro je ipak došlo do sukoba između rimske i egipatske vojske te je tom prilikom Cezar dao zapaliti egipatsku flotu u luci, a vatra se proširila na obalu i zapalila knjižnicu koja je većim dijelom uništena.[4]

    Kasnije je Marko Antonije, kako bi udovoljio kraljici Kleopatri nadomjestio dio uništene knjiške građe preseljenjem oko 200.000 svitaka iz Pergamske knjižnice.[5]
    Drugo i treće uništenje knjižnice [uredi]

    Godine 270. rimski car Aurelijan uništio je ostatke glavne knjižnice tijekom vojne kampanje na Aleksandriju.

    Premda je glavna knjižnica bila uništena, ostala je manja knjižnica smještena u Serapeju (Serapeion), hramu grčko-egipatskog božanstva u kojem su se čuvali duplikati djela iz veće knjižnice.

    Godine 391. rimski car Teodozije I. naredio je zatvaranje svih poganskih hramova u Carstvu, uslijed čega je agitacijom patrijarha Teofila srušen Serapisov hram i uništena knjižnica.[6]
    Četvrto uništenje knjižnice [uredi]

    Rijetki sačuvani rukopisi i dalje su opstali kao i sama Aleksandrijska knjižnica. Međutim, kada su Arapi 642. godine osvojili i preoteli Egipat Bizantu, kalif Omar iz Damaska naredio je da se rukopisi iz knjižnice spale uz tvrdnju: "Ako se u tim knjigama nalazi ono što već piše u Kuranu, onda je riječ o duplikatima i one su suvišne te ih treba uništiti. Ako se u njima nalazi ono što je u opreci s Kuranom, onda su lažne i opet ih treba uništiti".[7] Time su uništeni su i posljednji ostaci nekad znamenite knjižnice.

    izvor Wikipedia:

    Koji ti izvor imaš?
    Prikaži cijeli komentar
  6. +11
    Komandos
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    11:31 | 20.12.2011.
    ZLATANE NIJE TOČNO!
    Prvi puta svici iz Aleksandrijske knjižnice su zapaljeni 47 godine naše ere u građanskome ratu između Pompeja i Cezara.
    Zatim drugo uništavanje svitaka iz Aleksandrijske knjižnice sproveo je car Aurelijan 270 godine naše ere prilikom pohoda na Aleksandriju.
    Treće uništavanje bilo je za vrijeme rimskog cara Teodozija I 391 godine.
    I četvrto zadnje u kojoj su uništeni i zadnji ostaci je ostvario kalif Omar iz Damaska prilikom zauzimanja Egipta od strane starne arapa koji je tada bio pod Bizantskom vlašću.
    Znači rimljeni su zaslužni za uništavanje a tvoj Ćiril Aleksandrijski.
    Grčka kultura, filozofija, znastvenici su bili u antičkom dobu na puno višoj razini od Rimskih znastvenika.
    Prikaži cijeli komentar
  7. -3
    zlatan
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    11:08 | 20.12.2011.
    Nisam se neko vrijeme javljao, ali moram KOMANDOSU, reći istinu. Aleksandrijsku knjižnicu nisu zapalili Rimljani, pa oni su širili kulturu, zar ne? To je napravila kršćanska rulja na čelu sa svetim Ćirilom Aleksandrijskim, 415 godine. Bilo je to mračno doba pada civilizacije, koja je izrodila vjerske fanatike u tada rastućem kršćanstvu, kao što je bio Ćiril Aleksandrijski, kasniji svetac. On je agitirao protiv znanja i protiv preostalih znanstvenika iz Aleksandr.knjižnice (znanstv.za ono doba,jasno). Tu je prednjačila HEPATIJA, kojoj je najveći grijeh bio taj, da je bila žena, pametna i nije bila zainteresirana za kršćanstvo. Taj dan kada je bijesna i nepismena rulja krenula u paljenje biblioteke, predvođena Ćirilom, spomenutu Hepatiju su izvukli sa kočije, ubili i meso joj ogulili do kosti. Ćiril ja kasnije proglašen za sveca, a tko pamti pametnu i kažu lijepu Hepatiju? Bojim se da je danas slična paralela. Vidim da su Islamska braća dobila puno glasova. Tko nam garantira da na sceni nisu neki islamski fanatici, koji se isto bore protiv znanja? Pa sjetimo se talibana kada su u Afganistanu rušili kipove Budhe, jesu li ono bili pod zaštitom UNESCA? Ništa čudno, jer ja sam bio sudionik Dom.rata, tamo sam susreo i neke budale ispranog mozga. Jedan takav je rekao da bi trebalo srušiti Dioklec.palaču, jer da je Dioklecijan, proganjao kršćane. Neki ljudi nikada sa stabla.
    Prikaži cijeli komentar
  8. +2
    mara
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    11:05 | 20.12.2011.
    uništavanje dokumenata koji pripadaju cijelom svijetu je barbarstvo i zloćin koji bi trebalo platit glavom!
    Prikaži cijeli komentar
  9. +6
    Komandos
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    10:26 | 20.12.2011.
    Ne bi se baš sa ovim složio, bar ne u antičko doba.
    Rimljani su zapalili Aleksandrijsku knjiznicu gdje su bili pohranjena sva dotadašnja saznaja staroga svijeta, umjetnička dijela, radovi poznatih filozofa, tajne izgradnje piramida, razrađene vjerske teme, znanja iz astronomije, kemije, medicine itd.
    Sva ta znanja staroga svijeta su nepovratno izgubljenja i ne može ih nitko više nadoknaditi, zbog ovoga gubitka nikada nećemo našu povijst od antike pa unatrag nećemo moći potpunosti rekonstruirati.
    Što se tiče paleža rukopisa i karata o kojima autor gore spomenutog teksta piše vjerovatno si u pravu.
    U svakom slučaju bilo kopija ili ne ovaj postupak nitkom neće koristit a ponajmanje Egipćanima.
    Nepromišljeno i kontraprodiktivno i nadasve velika šteta da se ovo desilo.
    Bilo sad da je ovo napravljeno slučajno ili ne velika šteta za sve nas.
    Prikaži cijeli komentar
  10. +6
    la-la
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    07:54 | 20.12.2011.
    steta....prava steta....koliko moras bit retardiran da spaljujes knjige.....uhvati covjeka pa ga spali ako ga toliko mrzis i ratujes protiv njega....cek cek .....protiv koga oni uopce ratuju protiv knjiga ili protiv ljudi ili protiv sebe???
    Prikaži cijeli komentar
  11. +10
    Aragorn
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    07:35 | 20.12.2011.
    Warda, varaš se! Povijesna baština ostaje. Kultura i znanost ostaju. Artefakti arheologije, paleoantropologije i paleontologije su očuvani tisućama i milijunima godina i zbog tih nalaza mi znamo povijest razvoja svijeta. Kažeš kad se odlučuje o sudbini milijuna ljudi i kad se gase mladi životi to je nebitno. Ljudski život traje 70 - 80 godina. Artefakti postojel tisućama i milijunima godina. U povijesti se stotinama puta "odlučivalo o sudbini milijuna ljudi i gasilo se milijuni mladih života". Što misliš kako bi to izgledalo da je svaki naraštaj popalio sve iza sebe? Što bi danas čovjek bio, što bi znao uopće o sebi ili svijetu? Ti artefakti se moraju sačuvati, bez obzira na nasilje oko muzeja, to je ključ školovanja budućih generacija. Gledaj malo šire, za buduće generacije nije uopće bitno kako je tebi ili tvome naraštaju; trebaš se truditi svom djetetu i njegovom kasnije stvoriti pravi temelj. Paljevinom najvrednijeg što je čovjek iza sebe ostavio nećeš to postići, postići ćeš samo da ga vratiš u kameno doba.
    Prikaži cijeli komentar
  12. +13
    u prolazu
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    22:23 | 19.12.2011.
    @znam kako treba, Hrvati već imaju demokraciju, nemaju kaj izlazit na Markov trg...možeš ih eventualno pozvat na hamburger i coca colu
    Prikaži cijeli komentar
  13. +6
    hu-huu
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    22:16 | 19.12.2011.
    ah... ionako će uskoro cijeli svijet biti u plamenu
    Prikaži cijeli komentar
  14. +7
    trouble
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    21:44 | 19.12.2011.
    i nacisti su palili knjige, i znamo kako su završili....i ovi će isto tako.
    povijest se ponavlja.
    Prikaži cijeli komentar
  15. +4
    Morpheus
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    21:42 | 19.12.2011.
    Film je odličan preporučujem

    Agora (2009)
    megatis.net/strani-filmovi-sa-prevodom/agora-2009-video_c...
    Prikaži cijeli komentar
  16. +3
    v
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    21:28 | 19.12.2011.
    aleksandrija
    Prikaži cijeli komentar
  17. +2
    warda
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    21:25 | 19.12.2011.
    Glede kulturnog naslijeđa šteta je neprocjenjiva.
    Ali u vrijeme kada se odlučuje o sudbini miliona ljudi i kada se gase mladi životi, ona je nebitna!
    Prikaži cijeli komentar
  18. +16
    simian
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    21:19 | 19.12.2011.
    Ovo je drugi put u cijeloj povijesti čovječanstva, a znamo kako je završilo prvi put..
    Prikaži cijeli komentar
Želite ostaviti komentar? Postanite advance pretplatnik.