Sto tisuća ruskih i bjeloruskih vojnika započelo je 14. rujna veliku vojnu vježbu na granici s Latvijom, Litvom i Poljskom, najveću takvu vježbu još od 1981. godine. Manevar se zove 'Zapad 2017' i služi ispitivanju nove opreme, taktike, logistike te borbene spremnosti za sukob s NATO-om u i oko Bjelorusije. Ruski dužnosnici pomno prate tijek operacije koja bi trebala biti vrhunac ruske vojne spremnosti. Sve su to službeni razlozi vježbe, ali postoje i oni neslužbeni odnosno politički, koji ukazuju na rusku trajnu sigurnosnu važnost na europskom kontinentu, rusku ulogu i interese u istočnoeuropskoj religiji, te vrlo jasnu poruku Aleksandru Lukašenku, predsjedniku Bjelorusije, koji je zaželio postati najvećom sponom Rusije i Europske unije.
Ruski ministar obrane Sergej Šojgu jasno je naznačio da se radi o strogo obrambenoj vježbi, osobito stoga što se odvija u vrlo upitnom političkom okruženju. Šojgu je još sredinom ljeta upozorio da je ruska glavna obrambena misija odvratiti NATO snage od Rusije i Bjelorusije, što se odnosi na bilo koji vid sukoba s ciljem rušenja ruskoga državnoga vodstva. Šojgu je tom prilikom objasnio kako je Moskva svjesna povećane vojne aktivnosti NATO država u Istočnoj Europi, te da je namjera Kremlja uvjeriti zapadne partnere u napuštanje proturuskih stavova. Doista, na posljednjem sastanku na vrhu NATO-a Rusija i međunarodni terorizam postavljeni su na vrh sigurnosnih prijetnji Savezu. Rusi gledaju na to s neodobravanjem i upozorenjem da je proturuski stav uvod u uništenje sigurnosnog sustava u svijetu kakvog danas poznajemo.
Ruski zapadni susjedi boje se ruskih namjera, osobito jer je vježba napravljena tako da se simulira obrana i odvraćanje NATO snaga iz baltičkih zemalja i Poljske. Ove su zemlje zaštićene sigurnosnim jamstvom Sjevernoatlantskog sporazuma, ali ako bi doista došlo do ruske invazije na njih, one bi bile teško obranjive. Sve ove radnje imaju jake povijesne poveznice s prijašnjim ruskim/sovjetskim napredovanjem protiv Hitlerovih snaga u Istočnoj Europi, a potom i u svezi s Brežnjevljevom doktrinom.
Neki analitičari upozoravaju da bi 'Zapad 2017' mogao biti uvod u promjenu režima u Bjelorusiji. Iako se radi o bliskom ruskom savezniku, Lukašenko nastoji pronaći ravnotežu između Rusije i europskih susjeda. Zbog vrlo snažne unutarnje političke oporbe, koja je ojačala u posljednjih 23 godine koliko je Lukašenko na vlasti, bjeloruski predsjednik je krenuo s pojedinim prozapadnim politikama.
Presedan se pronalazi u vježbama koje su se odvijale prije napada na Gruziju 2008. i aneksije Krima 2014., iako je ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov jasno i nekoliko puta odbacio takve ideje. No, kritičari upozoravaju na nedavni federalni zakon koji je Duma donijela 10. kolovoza, a koji poziva na zajedničku zračnu obranu Rusije i Bjelorusije. Njime ruski predsjednik Vladimir Putin traži Dumu ratificiranje protokola iz 2009. kojim se brani zajednička granica i zračni prostor Rusije i Bjelorusije kroz stvaranje ujedinjenog sustava regionalne zračne obrane. Cilj toga zakona jest poboljšanje sigurnosti vanjskih zračnih granica i doprinos jačanju sigurnosti dviju zemalja.
Unatoč zapadnim 'brigama' oko ruskog utjecaja u Bjelorusiji, jasno je da se Moskva i Minsk strateški podržavaju. Ipak, ta potreba ne uključuje nužno i dogovor u svim područjima sigurnosti, vojske te djelovanja Euroazijske unije i Organizacije kolektivne sigurnosne povelje. Ali zato ovdje postoji niz važnijih pitanja koje vežu dvije zemlje, od gospodarskih poveznica do zajedničkog straha od NATO-ove intervencije.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
