Iran proslavio obljetnicu: 32 godine od zauzimanja američke ambasade
Tisuće ljudi na ulicama Teherana jučer su proslavili 32-godišnjicu zauzimanja ambasade Sjedinjenih Američkih država 1979. godine, za vrijeme Islamske revolucije.
Okupljeni ispred zgrade ambasade, koja je pretvorena u centar za obuku pripadnika elitne iranske Revolucionarne garde, uzvikivali su „Smrt Americi" i spaljivali američke zastave i postere Obame.
Tenzije u odnosima Irana i SAD-a traju od 1979., a dodatno su pojačane prošli mjesec kad su SAD optužile Iran da je umiješan u u zavjeru za ubojstvo veleposlanika Saudijske Arabije u Washingtonu.
Iranski ministar vanjskih poslova tim povodom je izjavio kako je Iran spreman na rat do uništenja, te dodao, ukoliko SAD napadne Iran, "Odbranit ćemo zemlju i brutalno uzvratiti napadačima".
"Amerika je, nažalost, odavno izgubila mudrost i razboritost kad je riječ o rješavanju međunarodnih pitanja. Iran je uvijek spreman na rat jer je uvijek bio pod prijetnjom Izraela."
"Nadam se da će dvaput razmisliti prije nego nas napadnu",poručio je Ali Akbar Salehi.
Simptomatično je da je tu izjavu dao u intervjuu turskom listu prilikom svoje posjete Libiji, u Benghaziju.
Ukratko iz povijesti
Prekid diplomatskih odnosa Irana i SAD koji traje i danas počeo je u veljači 1979, kada je u Iranu s vlasti zbačen šah Mohamed Reza Pahlavi kojeg su SAD podržavale, a u zemlju se vratio nakon 15 godina egzila vođa revolucije Ruholah Homeini.
Nekoliko desetaka tisuća srednjoškolaca i studenata krajem 1978. započelo je velike prosvjede protiv SAD-a.
Oko 400 iranskih studenata upalo je u ambasadu i držalo kao taoce 52 američkih diplomata, tražeći da šah, koji je u to vrijeme boravio na liječenju u SAD-u, bude izručen Iranu.
Neki izvori su ustvrdili da je današnji iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad, jedan od tih 400 studenata.
Stvaranjem islamske republike u Iranu, stvoren je i jedinstven sustav vlasti u svijetu.
Politički sustav islamske republike baziran je na temelju ustava iz 1979. koji se naziva Qānun-e Asasi („Osnovni zakon”), prema kojem je Islamska republika Iran praktički i jedina teokracija u svijetu.
Ovaj oblik teokracije počiva na načelu "velayat-e faqih" kojeg je u 1960-ima teorizirao ajatolah Ruholah Homeini, prvi Vođa Revolucije.
U sustavu se nalazi više državnih tijela koja su usko povezana, a većinu članova izabire vođa, dok se predsjednik republike, zastupnici u parlamentu i članovi vijeća stručnjaka izabiru sveopćim izborima. Minimalna dob za glasovanje određena je na 15 godina.
Vođa revolucije (zvan i „Vrhovni vođa”) odgovoran je za nadgledanje opće politike Islamske republike Irana.
Vijeće stručnjaka odgovorno je za nadgledanje vrhovnog vođe u izvršavanju svojih dužnosti. Trenutni vrhovni vođa Irana je ajatolah Ali Hamenei, koji obnaša tu dužnost od 1989. godine.
Ustav definira predsjednika kao najveći državni autoritet nakon vođe revolucije, koji se izabire na sveopćim izborima.
Trenutni predsjednik republike je Mahmud Ahmadinedžad koji je na to mjesto izabran u lipnju 2005. godine.
Iran je ujedno i jedina službeno šijitska država u muslimanskom svijetu.
Osim islama, ustavom su službeno priznate još tri religije: kršćanstvo, judaizam i zoroastrizam koji imaju svoje predstavnike u parlamentu (Madžlis).
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
