Iran ozbiljno razmatra zatvaranje Hormuza nakon uvođenja EU embarga
Iranski parlament ozbiljno razmatra ratifikaciju prijedloga o zatvaranju Hormuškog tjesnaca za sve tankere koji prevoze naftu za države koje su Iranu uvele sankcije. List Tehran Times navodi kako je prijedlog do nedjelje potpisalo već 100 zastupnika u parlamentu (iranski parlament ima ukupno 290 zastupnika).
Odluka bi bila direktni odgovor na uvođenje EU embarga na uvoz iranske nafte koji je stupio na snagu 1. ovog mjeseca.
The New York Times prenosi kako je Iran jučer poduzeo "odlučne korake" protiv zapadnih sankcija najvaljujući remećenje prometa kroz Hormuz. U isto vrijeme upravo se održavaju vojne vježbe kao direktno upozorenje SAD-u i Izraelu (vidi: Iran održava vojne vježbe - koristiti će se i rakete dalekog dometa koje će ciljati modele vojnih baza nalik "bazama van-regionalnih sila").
Što se tiče prijedloga o zatvaranju Hormuza, još nije sigurno hoće li isti i proći u iranskom parlamentu. No, ukoliko iranski parlament odobri ovaj prijedlog, postavlja se pitanje da li Iran može zaista zatvoriti tjesnac. Pri realizaciji takve ideje postoji jedan veliki problem - tjesnac aktivno patrolira američka peta flota.
Jasno je što bi zatvaranje jedne od najvažnijih naftnih tranzitnih točaka na svijetu značilo za globalno tržište energijom, toga su itekako svjesni i u SAD-u i upravo zbog takve mogućnosti u Perzijski Zaljev je doveden velik broj američkih ratnih brodova.
Dužnosnici Pentagona su potvrdili kako bi iranska vojska bila sposobna "nakratko" zatvoriti tjesnac, no, Obamina administracija je već ranije zauzela stav da bi zatvaranje tjesnaca ujedno značilo i prelazak "crvene linije" nakon čega bi uslijedio direktan odgovor američke vojske.
Tjesnac je jedna od najvažnijih naftnih točaka na svijetu, jedna petina svjetske nafte prolazi upravo kroz ovaj prolaz. Američko ministarstvo energetike je potvrdilo kako je Hormuz "najvažnija naftna točka svijeta".
Iranski ministar vanjskih poslova, Ali Akbar Salehi, rekao je kako se Iran zna nositi sa zapadnim ekonomskim sankcijama još od Islamske Revolucije 1979. "Mi smo pod sankcijama 33 godine i ove sankcije su samo dodatne sankcije na već postojeće i za nas to nije nikakav problem", istaknuo je Salehi.
Analiza
Unatoč najavama i prijetećim prijedlozima u Parlamentu, za pretpostaviti je kako Iran ipak neće krenuti u zatvaranje Hormuza, čak i ako prijedlog prođe, bar ne za sada, pošto aktivno i poprilično uspješno pronalazi nove klijente među državama koje nisu u potpunoj kontroli američke sfere interesa. Zatvaranje Hormuza bi zasigurno dovelo do rata sa SAD-om čija bi mornarica promptno reagirala.
No, s druge strane također je jasno da zajednička američko-izraelska prijetnja prema Iranu i dalje postoji. Ukoliko Iran osjeti da je rat nemoguće zaobići moglo bi se desiti da se krene u drastičnu operaciju zatvaranja Hormuza.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
