Haiti zahtijeva naknadu za štetu koju su im UN-ove snage prouzročile kolerom - UN odbacuje odgovornost

Haićanske vlasti traže od međunarodne zajednice naknadu od 2 milijarde dolara za štetu koja im je nanesena epidemijom kolere, s obzirom na sve veći broj dokaza o tome kako su epidemiju uzrokovale UN-ove snage tijekom intervencije. Iznos od 500 milijuna dolara bit će potreban za hitan odgovor na epidemiju u razdoblju od iduće dvije godine, dok je 1,5 milijardi dolara potrebno za dugoročne napore u suzbijanju i eliminiranju bolesti.

Podsjetimo, u listopadu 2010. godine Haiti je zadesila epidemija kolere, koja se u narednih 6 mjeseci proširila diljem zemlje i pritom ubila skoro 5 000 ljudi, a iza sebe ostavila još tisuće hospitaliziranih – točnije, oko 6% populacije, što je veći broj nego onaj vezan uz političke nerede zbog kojih je UN i intervenirao. Ovo je prvi slučaj epidemije na Haitiju u posljednjih sto godina. Istraživanja su pokazala kako je epidemija krenula od vojnih kampova u kojima su boravili nepalski UN mirovnjaci, a koji su odmah potom zamijenjeni urugvajskim. „Epidemija je krenula od središta zemlje, ne od mora ili kampova za izbjeglice. Dakle, ona je stranog podrijetla, točnije rečeno – uvezena“, izjavio je epidemiolog Renaud Piarroux.

No, UN – unatoč priznanju da su epidemiji kumovali neadekvatni zdravstveni uvjeti u barakama grada Mirebalaisa - ne prihvaća odgovornost, te u zaključku svoje privatne istrage napominju kako odgovornost za epidemiju ne leži „ni na kojoj grupi ili pojedincu“. Svjetska zdravstvena organizacija i UN izjavili su kako trenutno „nije bitno“ koji je izvor bolesti, jer bi to samo skrenulo pozornost s borbe protiv bolesti. S ovime se ne slaže dr. Paul Farmer, UN-ov poslanik na Haitiju, te navodi: „Ovo meni zvuči kao politika, a ne znanost. Naravno da je bitno znati izvor bolesti radi daljnjeg djelovanja u korist javnog dobra“.

Stanovnici se također ne slažu i velik broj njih smatra kako je UN krivac za nesreću, zbog čega su u par navrata i izbili nasilni prosvjedi. „Trupe su vršile nuždu u rijeku, posvuda se širio smrad i mnogi su oboljeli. Ne volimo UN, nisu nam pružili ništa. Ne drže do čistoće, a mi i dalje oboljevamo od kolere“, izjavio je Johnson Pierre. Stanovnici kojima je teško pronaći nezagađenu vodu prisiljeni su prati rublje u prljavim rijekama unatoč riziku od zaraze. Trenutno su prisiljeni kupovati flaširanu vodu, što je luksuz u siromašnim dijelovima.

RT-ov prilog o epidemiji kolere i ulozi UN-a na Haitiju

borba protiv kolere i UN-ovi propusti

Iako je broj umrlih od kolere generalno u padu, ona je i dalje vodeći uzrok smrti na Haitiju, te nema puno optimizma oko rješavanja problema. Do sada je registrirano preko 8 000 umrlih i skoro 600 000 oboljelih, a broj se ponovno povećao nakon što je uragan Sandy zadesio zemlju, naročito u kampovima za izbjeglice u okolici glavnog grada. Brojne humanitarne i nevladine organizacije upozoravaju na činjenicu da u ovim trenucima donatori predvođeni Sjedinjenim Državama počinju ukidati donacije koje bi trebale pomoći suzbijanju bolesti. Iako će zahtjev za financijskom naknadom računati na pomoć privatnih donatora, tvrtki ili nevladinih udruga, mnogi smatraju kako bi upravo UN trebao odigrati veću ulogu s obzirom na odgovornost.