1944. godine mnogi vrhovni nacistički generali u vojsci Adolfa Hitlera su shvatili da je rat izgubljen te su počeli poduzimati korake kako bi osigurali vlastitu sigurnost. Među visokim čelnicima koji su odlučili preuzeti stvari u svoje ruke su bili Martin Bormann i Heinrich Himmler. Prije rata, ti časnici su uspostavili tajne rute bijega iz Njemačke koje su vodile u Južnu Ameriku i Bliski Istok, gdje su se nadali da će njegovati sjeme "Četvrtog Reicha", koji će kasnije nastaviti rat. Bormann je nazvao novu grupu "Odessa", akronim za ono što bi se moglo prevesti kao "Organizacija bivših članova SS". Jedan od najvažnijih članova Odesse i čovjek koji će kasnije odigrati važnu ulogu u budućnosti obavještajnog saveza CIA-e i Zapadne Njemačke je bio Reinhard Gehlen, vodeći Wehrmachtov obavještajni časnik.
Prije nekoliko godina, u skladu sa Zakonom o slobodi informiranja, CIA je objavila tajne dokumente iz doba Hladnog rata o Gehlen Organizaciji, koja je okupljala brojne naciste i njezinom poslijeratnoj suradnji s CIA-om.
Mladost
Reinhard Gehlen je proveo većinu svog odraslog života u službi Trećeg Reicha. Pridružio se vojsci 1920. godine, a tridesetih godina promaknut je u kapetana te je smješten u Generalni stožer. Kasnije, 1940. postaje časnik za vezu kod feldmaršala Walthera von Brauchitscha a u srpnju 1941. dobiva čin pukovnika. Gehlen je bio prisutan na Istočnom frontu i zbog svojih talenata i sposobnosti postaje zapovjednik "Stranih vojski Istok", vojne obavještajne službe Wehrmachta koja je bila zadužena za rusku frontu.
Do prosinca 1944. Gehlen je postao general bojnik. Njegov zadatak je bio skupljati informacije o sovjetskoj vojsci i proučavanje njezinih taktika na bojnom polju. Napravio je reorganizaciju svoje tajne službe i obavještajni podaci koje je skupljao su bili iznimno točni, no Hitler ih je odbacio jer su koketirali s defetizmom, te je otpušten nedugo nakon promaknuća.
Kada je 20. srpnja 1944. godine, izvršen neuspjeli atentat na Hitlera, brojni urotnici su likvidirani, a Gehlenova minorna uloga je zataškana s čime je izbjegao posljedice.
Pakt sa Saveznicima
U travnju 1945., kada su se ruske i američke vojske približavale Berlinu, Treći Reich je gorio u plamenu. Veliki broj vrhovnih njemačkih vojnih časnika, uključujući Gehlena, odlučio je da je vrijeme da sklope vlastite dogovore sa Saveznicima. Najdragocjeniji adut koji je Gehlen mogao ponuditi je bio njegova ogromna masa obavještajnih podataka o Istočnoj Europi - osobito o Sovjetskom Savezu - koju je dao sakriti u Bavarskim Alpama.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
