"Funkcionalna hrana u Hrvatskoj"- hrana budućnosti
Svjetski trend upućuje na sve više prehrambenih proizvoda obogaćenih dodacima, u čemu nema iznimke i na hrvatskom tržištu. Tom zanimljivom problematikom suočio se već tradicionalni 5. stručni skup „Funkcionalna hrana u Hrvatskoj“, koji se održao 16. travnja u HGK te ponudio rješenja i smjerove djelovanja u prehrambenoj industriji i ostalim relevantnim subjektima. Tom prilikom je direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo, Božica Marković naglasila da svjetsko tržište funkcionalne hrane vrijedi 30 milijardi eura, pri čemu mi u Hrvatskoj možemo biti zadovoljni jer je najveći dio funkcionalnih prehrambenih artikala nastao u našim razvojnim i istraživačkim laboratorijima. Razvojni su potencijali funkcionalne hrane u Hrvatskoj veliki, a bit će još veći našim ulaskom u EU. Funkcionalna hrana je poslovni izazov, tim više što predstavlja proizvode s većom dodanom vrijednošću u odnosu na tradicionalne prehrambene proizvode.
Tehnološki razvoj je pored visokog obrazovanja i znanosti prepoznat kao važan segment djelovanja Sveučilišta, rekao je dr. sc. Srđan Novak, predstavnik Sveučilišta u Zagrebu. Zbog toga je, među ostalim, u sklopu zagrebačkog sveučilišta osnovan Centar za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije koji može pripomoći razvoju funkcionalne hrane u Hrvatskoj. Jedan od projekata Centra je Tehnološko mapiranje uz pomoć kojeg će se evidentirati sveukupni tehnološki potencijal Sveučilišta koji se mogu ponuditi domaćoj industriji, a trenutačno je u završnoj fazi. Transfer znanja je iznimno važan kako za prehrambenu industriju tako i za naš gospodarski sustav.
Edita Volar-Pantić, načelnica u Ministarstvu poljoprivrede, ustvrdila je da funkcionalna hrana izaziva sve veću pozornost kupaca, industrije i znanosti. U Republici Hrvatskoj ne postoje zakonski propisi kojima je pojam funkcionalne hrane definiran. Kako je zakonodavstvo Republike Hrvatske najvećim dijelom usklađeno sa zakonodavstvom Europske unije, niti u propisima Europske unije nije definiran navedeni pojam. Japan je prva zemlja koja je definirala funkcionalnu hranu zakonskim propisima kao hranu koja dokazano djeluje povoljno na zdravlje ljudi i dobiva oznaku FOSHU (Foods for Specified Health Use). Ipak, EU ima niz propisa kojima se uređuje područje funkcionalne hrane. Zasigurno je sve većem zanimanju za funkcionalnu prehranu pridonio i nutricionizam kao znanstvena disciplina 21. stoljeća, pri čemu se sve više financijskih sredstava ulaže u razvoj i proizvodnju.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
