Švedska i Finska su dva uzorna modela skandinavske neutralnosti. Desetljećima su ove nordijske zemlje pokušavale biti izvan tijekova blokovske politike ili ulaziti u sukobe s drugim državama, napose s Rusijom. Od kraja Drugog svjetskog rata, Finska je vojno neutralna zemlja, te je svoju vanjsku politiku skladno vodila između Moskve i Zapada. Prošle godine je Helsinki odlučio učvrstiti nordijsku obrambenu suradnju u obliku zajedničkih vojnih vježbi, obnavljanja obrambenog materijala, dijeljenja obavještajnih podataka i odbacivanja cyber napada. Sada se nagađa da bi Finska mogla postati i članicom NATO Saveza, zajedno sa Švedskom.
Finski ministar vanjskih poslova Timo Juhani Soini po prvi puta se susreo sa svojim ruskim kolegom Sergejem Lavrovom nakon izbora u Finskoj u travnju prošle godine. Soini je na tim izborima briljirao kao predsjednik desne stranke Pravi Finci, u ishodu koji su finski mediji prozvali šokantnim i neobičnim, do te mjere da je izmijenio povijest biranja. PosTao je šefom diplomacije i zamjenikom premijera. Kad je Soini upoznao Lavrova, Rusijom je već odjekivala vijest da Helsinki priprema izvještaj o priključenju NATO-u. Tom prilikom ga je Soini uvjerio da nije donesena nikakva odluka, a izvještaj se i dalje priprema za objavu u proljeće ove godine, nakon čega se mora o njemu raspravljati u parlamentu.
Pošto je ovo pitanje stavljeno u stranu, barem za sada, dvojica šefova diplomacija raspravili su suradnju u drugim pitanjima, a najava te suradnje na europskoj razini postavlja dvije temeljne odrednice budućeg razvoja Europske unije - politiku Bruxellesa će od sada u velikoj mjeri određivati Ankara i Moskva. Sve razjedinjenija Europa vraća se svojim nacionalnim interesima, a u slučaju primjerice Njemačke, ali i Finske, to je suradnja s Rusijom u mnogim pitanjima. Rusija i Finska žele surađivati u izgradnji novih nuklearnih elektrana i u upravljanju izbjegličkog vala na njihovim granicama.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.