Službeno, idući parlamentarni i predsjednički izbori u Turskoj planirani su u studenom 2019. godine. No, 8. siječnja se javnosti obratio vođa Stranke nacionalističke akcije Devlet Bahceli, koji je rekao kako će njegov nacionalistički kamp bezuvjetno poduprijeti Recepa Tayyipa Erdogana na idućim predsjedničkim izborima, što je vrlo važno nakon što su nedavni izborni rezultati pokazali kako vladajuća Stranka pravde i razvoja ne može dobiti 50 posto glasova na nacionalnim izborima, te joj je potrebna neka druga politička stranka za gradnju parlamentarne većine. Uz sva politička, gospodarska i diplomatska događaja, Bahceli je ovime možda najavio i prijevremene izbore.
Ukoliko dođe do njih, Erdogan bi mogao dodatno ojačati svoju moć, a prije toga bi se Ankara mogla i obračunati s Kurdima, osobito kako bi udobrovoljila turskim nacionalistima s kojima bi gradila koalicijsku vlast. Uz to, osam mjeseci prije planiranih parlamentarnih i predsjedničkih izbora, u ožujku 2019. godine nastupaju i lokalni izbori. Na lokalnim izborima Turci daju prednost lokalnim političarima, a ne nacionalnim platformama, pa vladajuće stranke obično gube glasove. Primjerice, AKP je na lokalnim izborima 2009. godine osvojila tek 38,3 posto glasova, a na parlamentarnim 2001. godine 49,8 posto. Erdoganu je stoga potreban dobar prolaz na idućim lokalnim izborima, pa ne bi bilo čudno da sva tri izborna ciklusa spoji u jedan početkom iduće godine.
Za to Erdogan može iskoristiti brojne prednosti. Iako je pokušaj prevrata u ljeto 2016. godine i uvođenje izvanrednog stanja dovelo do smanjivanja gospodarskog rasta u Turskoj, podatci za 2017. pokazuju da je rast veći od predviđenog, ponajviše zbog veće konzumacije (na temelju kredita), izvoza i vladinih infrastrukturnih projekata. Do kraja godine, stopa rasta skočila je na sedam posto, što je najviša razina od 2011. godine. Erdogan bi mogao iskoristiti ovaj snažan gospodarski val do idućih izbora, što bi njemu i AKP-ovim kandidatima dalo legitimnost lijepog financijskog uspjeha tijekom kampanje.
Ujedno će ovo biti prvi izbori u kojima će se iskoristiti novi pravilnik o izbornim odborima. Turska održava slobodne izbore od 1950. godine, a izborni odbori su igrali uvijek važnu ulogu u nadziranju izbornog procesa. Uobičajeno je svaka stranka koja sudjeluje na izborima dala nekog svog člana za te odbore, čime se postizalo da niti jedna stranka nema većinu i osiguravala se transparentnost. Prošle su godine AKP i MHP uspješno promijenili izborni zakon koji je dao vladi da imenuje članove izbornog odbora. S obzirom na sastav vlade, AKP će sada birati članove na idućim izborima, što je također dodatan korak za pobjedu ove stranke. Kada je Erdogan dobio referendum u travnju 2017. učinio je to s tankom većinom od 51 posto glasova. Tada su nastale masivne tužbe na prijevaru, koje i dalje tinjaju među mnogim Turcima. Promjene u izbornom nadgledanju će biti još štetnije za oporbene stranke, što potencijalno daje Erdoganu 'čistu' pobjedu na idućim izborima.
Iako je Erdogan pokušao popraviti odnose sa Sjedinjenim Državama nakon što je na vlast došao Donald Trump, odluka američkog predsjednika za priznavanjem Jeruzalema kao glavnoga grada Izraela još je jedna prilika za dobivanje glasova. Erdogan je ostao relativno tih po drugim pitanjima i djelovanjima američke administracije na Bliskom istoku, kao što je zabrana ulaska imigrantima i posjetiteljima iz pojedinih muslimanskih zemalja, ali je bio izrazito oštar oko Jeruzalema, što može potaknuti konzervativne birače AKP-a na veliku podršku turskom predsjedniku. Erdogan je i došao na vlast s konzervativnim i islamističkim stavovima protiv sekularnog političkog sustava. Konzervativci i islamisti su dugo vremena bili stigmatizirani i diskriminirani u Turskoj, ali nakon što su preuzeli uzde vlasti počeli su polako ukidati sekularni sustav. Posljedično, potrebne su odluke i radnje koje zadovoljavaju ovo biračko tijelo na domaćoj i međunarodnoj sceni. Turski mediji su izrazito razvikali Erdoganov stav kako je Trumpova odluka nepravda prema svim muslimanima, a osobito prema Turcima.
Turska je desno orijentirana zemlja, u kojoj ljevica tradicionalno ima vrlo malo mogućnosti izborne dobiti. AKP je dominirala desnicom godinama, a tradicionalno-nacionalistička desnica MHP je sada dala potporu Erdoganu na idućim izborima. No, pojavila se nova desna stranka IYI (što znači: Dobro). Meral Aksener, bivša ministrica unutarnjih poslova i zamjenica predsjednika parlamenta, nedavno je napustila MHP i napravila IYI kao stranku desnog centra. Ona sada predstavlja veću prijetnju od ljevice i kemalista. Ispitivanja javnog mnijenja daju joj oko 10 posto glasačke potpore, ali je Erdogan svjestan kako Aksener može izgraditi svoju bazu na temelju čvrste desničarske alternative i tako oduzeti dio AKP-ovih glasača. Stoga su prijevremeni izbori ujedno važni zbog brzine i sprječavanja izgradnje takve baze, a svakako će se nastojati da IYI ne prijeđe visok ulazni prag u turski parlament od 10 posto glasova.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
