Britanski vojni vrh: "Britanija bi mogla intervenirati u Siriji u idućih nekoliko mjeseci"

Jedan od najviših vojnih lica u Britaniji, general David Richards (na slici gore, desno, zajedno s američkim ministrom obrane Leonom Panettom), izjavio je u razgovoru za BBC kako Britanija ima u planu "ograničen" odgovor ukoliko se idućih mjeseci humanitarno stanje u Siriji još pogrša. Ovo je do sada najdirektnije upozorenje da se Britanija ozbiljno priprema za neku vrstu vojnog uplitanja u Siriju. Humanitarno stanje - koje će se zasigurno i pogoršati - samo je izlika za potencijalni vojni angažman, a ove izjave podsjećaju nas kako London jest i uvijek je bio jedan od ključnih centara globalne imperijalističke ideologije.

Američki predsjednički izbori su završeni i eskalacija sirijskog konflikta je očekivana. Britanija, kao i druge članice anti-sirijske koalicije, sve više korigiraju svoje planove koji prelaze iz organizacijskih i logističkih u neku vrstu priprema za pravu vojnu intervenciju. "Situacija bi se ove zime mogla pogoršati što bi moglo izazvati pozive za djelomičnom intervencijom", rekao je general Richards u BBC emisiji Andrew Marr Show. "Moj je posao da sve opcije kontinuirano dorađujemo kako bi bili sigurno da ih možemo implementirati", tvrdi Richards.

Tajnik britanske obrane, Phillip Hammond, također je sugerirao ove nedjelje u razgovoru za BBC kako Britanija ne isključuje mogućnost vojnog angažmana, no, još uvijek nastoje "prevladati protivljenja od strane Rusije i Kine" s ciljem kako bi dobili UN rezoluciju koja bi im omogućila takav angažman.

Tajnik britanske obrane, Phillip HammondNema zabune, da Rusija i Kina nisu do sada u više navrata uložile veto na UN rezolucije skovane od strane anti-sirijske koalicije, vojni napad na Siriju već bi vjerojatno odavno započeo, po uzoru na Libiju, a možda s još i većim angažmanom. Od početka krize, sirijska vojska pokazala se dovoljno snažna da se može nositi s pobunjeničkim elementima koji imaju svu potrebnu političku, logističku, novčanu i oružanu potporu od zemalja kao što su Turska, Katar, Saudijska Arabija, Britanija, Francuska, SAD i Njemačka - to ujedno sugerira kako napad magnitude poput onoga u slučaju Libije 2011 ne bi bio dovoljan za razbijanje sirijske vojske i stoga bi angažman mogao uključivati i kopnene snage.

Zbog nekog razloga ovih nekoliko gore spomenutih zemalja same sebe vole nazivati "međunarodnom zajednicom", pa i "svjetskom javnošću", te sukladno tome drže da su njihovi planovi konačni i jedini. Problem - ili hladan tuš - za spomenute, predstavlja čvrsti stav Rusije i Kine - koji zaista i jest čvrst, unatoč brojnim medijskim spinovima i prognozama kako će se navedene stalne članice UN Vijeća Sigurnosti uskoro "smekšati" te okrenuti glavu kao što je to bio slučaj u Libiji. To se po svemu sudeći neće dogoditi, ruski predsjednik Vladimir Putin - kao i ostali visoki dužnosnici Ruske Federacije - jasno je istaknuo kako se "Libija više neće ponavljati" (vidi: Vladimir Putin: "Tragični događaji koji su se desili u Libiji ne smiju se ponoviti u drugim zemljama").

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.