Ekonomska vrijednost branda za njihove vlasnike je sasvim očigledna, ali ostaje manje jasno kakva je društvena vrijednost. Stvara li brand vrijednosti samo za kompanije i njihove vlasnike ili još nekoga, i je li ta vrijednost stvorena na račun društva? Veliki broj ljudi vide neposrednu vezu između brandova i takvih pitanja kao što su eksploatacija radnika u zemljama u razvoju i homogenizacije kultura.
Brandovi se optužuju da guše konkurentnost, ohrabruju monopolizam i ograničavaju izbor kupaca. Svakako, uloga brandova nije apsolutno pozitivna. Cilj početnog brandinga bio je da diferencira jedan proizvod od ostalih. Tako su vlasnici koji su imali reputaciju proizvođača kvalitetnih proizvoda mogli lakše prodavati svoje proizvode čak i onda kada su proizvodi veoma nalikovali jedan na drugog. Početno označavanje vlastitog proizvoda imalo je svoj ekonomski, ali i širi smisao.
Kao realna poslovna potreba, brandiranje se pojavilo u uvjetima masovne proizvodnje i masovne potrošnje proizvoda. Označavanje proizvoda je u tim uvjetima postalo korisno i za proizvođače i za potrošače. Iako se navodi da je brandiranje nastalo u 19. stoljeću, ipak je prvo ozbiljnije brandiranje nastalo u drugoj i trećoj dekadi prošlog stoljeća, u SAD-u.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.