Ukrajina je započela reformu svog plinskog sektora, a istovremeno želi razriješiti probleme na istoku zemlje i spriječiti izgradnju Sjevernog toka 2 na Baltiku, koji bi zaobišao Ukrajinu i tako znatno smanjio ukrajinsku dobit od tranzita plina iz Rusije prema Europi. Reforme su usporene zbog manjka političke volje među ukrajinskim vlastima. Spore reforme i svađa unutar vlade kao i među upravom državne energetske kompanije Naftogaz negativno utječu na ionako poljuljan imidž Ukrajine u svijetu. Ovi čimbenici mogu dovesti do situacije u kojoj se prijevoz plina preko Ukrajine više neće smatrati dobrom alternativom novim plinovodima Gazproma, a onda se za Kijev gubi svaka nada. Diplomatske aktivnosti oko Ukrajine mogle bi prestati preko noći nakon puštanja u promet Sjevernog toka 2. Taj plinovod bi mogao dovesti do značajnih geopolitičkih trzavica, osobito nakon što su Danci ukazali da bi mogli zabraniti prolaz plinovoda kroz danske teritorijalne vode, ne bi li time spasili svoju geoenergetsku ideju povezivanja Norveške i Poljske, te smanjili ovisnost srednjoistočne Europe o ruskom plinu.
Reforma ukrajinskog državnog monopola Naftogaza je jedna od najtežih i najvažnijih promjena koje su ukrajinske vlasti započele. Reforma je potrebna ponajviše zbog ozbiljnih gospodarskih problema s kojima se Ukrajina suočava. Naftogazov deficit je 2014. godine pokriven državnim proračunom, a iznosio je više od šest posto BDP-a zemlje, te je zajedno s gospodarskom krizom koja neprestano traje od 2012. godine do temelja uzdrmalo ukrajinsku makroekonomsku stabilnost. Kijev je u razdoblju između 2014. i 2015. godine dvaput morao zatražiti financijsku pomoć od Međunarodnog monetarnog fonda. Restrukturiranje Naftogaza je tada postao jedan od glavnih zahtjeva MMF-a.
Naftogazova reforma nosi sa sobom i ključnu političku važnost. Ukrajina je godinama bila ovisna o uvozu ruskog plina, što je omogućavalo Moskvi utjecaj na ukrajinske vlade, a povoljnija cijena energenata se povezivala s političkim i sigurnosnim dogovorima, kao što je položaj vojnih baza na Krimu. Dogovor je odgovarao ruskim i ukrajinskim elitama, a uobičajeno visoka razina korupcije nastavila je štetiti ukrajinskom gospodarstvu i povećavati ovisnost o Rusiji. Kada je Ukrajina odlučila stati s uvozom plina iz Rusije u jesen 2015. godine, Moskva više nije imala toliko izravan utjecaj u Kijevu, ali problemi u ukrajinskom plinskom sektoru su se samo povećali.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.