Američki rat u Afganistanu ušao je u svoju 16. godinu, a kraj se još uvijek ne nazire. Dok je rat protiv talibana i drugih gerilskih skupina zapeo u neriješenosti, afganistanska vlada ne pronalazi rješenja za široko rasprostranjenu korupciju i brojne administrativne i ekonomske probleme. Zato je izgledno da je avantura Sjedinjenih Država u Afganistanu daleko od kraja, ali i još dalje od sretnoga svršetka. Premda Donald Trump u izbornoj kampanji i prvim mjesecima vladavine nije postavio Afganistan na čelno mjesto prioriteta, uskoro će Bijela kuća morati odlučiti što da učini s najdužim američkim ratom u povijesti. To je ogroman izazov o kojem ovisi budućnost Bliskog istoka, ali i ugled SAD-a u svijetu.
Prije 16-godišnje američke intervencije, trajao je 12-godišnji građanski rat, a prije toga sovjetska intervencija. To bi značilo da je Afganistan u ratu još od 1979. Upravo na policymakerima u Washingtonu je najveća odgovornost da se riješe sukobi i osigura mir i stabilnost. Nedavno je senator John McCain u svome priopćenju istaknuo da SAD nema strategiju da riješi neriješeni rat i ostvari pobjedu. No to bi se uskoro moglo promijeniti.
Iznaći rješenje za Afganistan je sve samo ne jednostavno. Kao i obično kad su u pitanju vojne stvari, izdvajaju se tri rješenja. Čini se da američko rukovodstvo može birati između tri vruće opcije: 1. povlačenje američke vojske i brz poraz, 2. očuvanje trenutnog kursa i doživljavanje sporog poraza i 3. uvođenje radikalnih promjena koje bi rezultirale trijumfom.
Prije desetak dana ministar obrane James Mattis priznao je da Amerika ne pobjeđuje u afganistanskom ratu te je obećao da će objaviti novu strategiju do sredine srpnja. Kao dio nove strategije uskoro će Pentagon poslati skoro četiri tisuće dodatnih vojnika u Afganistan u pokušaju kako bi izmijenili nepovoljnu ratnu situaciju. Odluka je to koju je donio predsjednik Trump kako bi olakšao ministarstvu obrane promjenu strategije. Pentagon radi reviziju strategije u Afganistanu koja će prema Mattisu potrajati nekoliko tjedana. Slanje dodatnih trupa odgovor je na talibanske uspjehe i nadolazeće borbe. Trenutno se u Afganistanu nalazi oko 8 400 Amerikanaca (većinom u ulozi savjetnika i trenera) plus trupe drugih savezničkih zemalja. 2010. i 2011. američka vojska imala je u turbulentnoj zemlji oko 100 000 vojnika, ali je 2013. prebacila odgovornost na snage afganistanske države.
Amerikanci se u Afganistanu suočavaju s nekoliko sigurnosnih izazova koje će morati ili riješiti ili će ih odvesti u poraz. Prvi izazov se vidi u tome da je posljednjih godina sigurnost u Afganistanu narušena zbog povlačenja američkih postrojbi i neefikasnosti lokalnih snaga sigurnosti. Dakle, trenutna američka afganistanska strategija mogla bi se opisati kao oslanjanje na lokalne trupe uz što manji američki angažman u samim borbama. Takva strategija je fijasko zato što talibani osvajaju sve više teritorija iz tjedna u tjedan. Vlada u Kabulu još uvijek kontrolira velike gradove i prometnice, ali talibani osvajaju sve više ruralnog područja. Američki savjetnici i stručnjaci ne znaju kako osposobiti Afganistance da sami uvedu red.
Drugi izazov dolazi iz Pakistana. U nastojanjima da se pacificira područje Afganistana Trumpova administracija pokušat će na svojevrstan način pacificirati Pakistan koji se posljednjih godina pokazuje kao prava oaza i uporište islamističkih militanata za akcije u Afganistanu. Naime, u Pakistanu militanti pronalaze idealno mjesto za odmor, trening i planiranje napada na bojištima Afganistana, Iraka i Sirije. Npr. sumnja se da su militanti s utočištem u Pakistanu odgovorni za teroristički napad u Kabulu od 31. svibnja u kojem je ubijeno više od 80 osoba. Stoga bi Trump u Pakistanu mogao povećati broj napada bespilotnih letjelica, smanjiti i ograničiti ekonomsku pomoć i unazaditi status Islamabada kao glavnog saveznika NATO-a u regiji.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
