U svega nekoliko dana građani Europe mogli su više puta čuti da im se prijeti sa različitih strana, te da bi se potencijalno mogli naći na vojnom poligonu za sukob svjetskih supersila, ovoga puta uz spominjanje nuklearnog oružja.
Najava jačanja američkog vojnog prisustva u istočnoj Europi, potvrda planova postavke američkog proturaketnog štita, nagovještaj Velike Britanije da bi mogla razmjestiti američko atomsko oružje na svom teritoriju, te prijetnja Vladimira Putina s 40 novih balističkih interkontinentalnih raketa s nuklearnim bojevim glavama, u komade su razbili mit o poštivanju europskog prava na dostojanstven život u miru.
'Biti ćemo prisiljeni usmjeriti naše oružane snage ka teritorijima odakle dolaze prijetnje. Ove godine naš nuklearni arsenal biti će uvećan za više od 40 projektila koji su sposobni probiti svaku vrstu proturaketnog štita', kazao je Putin.
On je istaknuo da Rusija posvećuje posebnu pozornost provedbi velikih državnih programa naoružanja i modernizacije obrambeno – industrijskog kompleksa i dodao da je u tijeku izgradnja dvije nove radarske jedinice za otkrivanje zračnih ciljeva ka istoku i zapadu.
Putin je također rekao da se ruska armija počela naoružavati novim oružjem, spomenuvši pritom tenkove 'Armata' i oklopna vozila 'Kurganets', 'Bumerang' i 'Koalicija'.
Američki državni tajnik John Kerry ocijenio je da je nemoguće ne osjetiti zabrinutost zbog takvih izjava lidera jedne moćne zemlje, te da je to u suprotnosti s duhom Ugovora o smanjenju strateškog naoružanja (START).
'Nitko ne želi napraviti korak unatrag', rekao je Kerry priznajući da je svjestan zabrinutosti Rusije zbog proširenja NATO, programa jačanja obrambene sposobnosti NATO državama u blizini Rusije i planova o raspoređivanju američke proturaketne obrane u Europi.
Međutim, američki državni tajnik vjeruje da bi se sve trebalo riješiti pregovorima, a ne vraćanjem u vrijeme Hladnog rata i istodobno optužio Rusiju za pružanje pomoći separatistima u Ukrajini, navodeći da je potrebno 'manje borbi, a više razgovora i kretanja ka provedbi Minskog sporazuma'.
U Njemačkoj su posve mirno primili k znanju Putinovu izjavu, a kako je objasnio predsjedavajući Minhenske sigurnosne konferencije Wolfgang Ischinger ona ne nagovještava kršenje START-a, jer je riječ o najavi modernizacije nuklearnog arsenala Rusije, što nije suprotno ugovoru.
Glasnogovornik njemačke kancelarke Steffen Seibert naveo je da su planovi Rusije o moderniziranju nuklearnog oružja od ranije poznati, te da zbog toga nema mjesta iznenađenju, kao i da je kontraproduktivno uzbunjivati javnost i povećavati napetosti.
Rusko Ministarstvo obrane zatražilo je od Pentagona službeno objašnjenje o planovima za raspoređivanje vojnika i tehnike u Europi, a MVP Sergej Lavrov rekao je da je to pitanje suviše ozbiljno da bi ga mogao komentirati na brzinu.
Pojačan osjećaj ugroženosti kao posljedicu najavljenog približavanja vojne infrastrukture NATO ruskim granicama objasnio je Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov rekavši da Rusija nije ta koja radi na izmjeni strateške ravnoteže, već da je prinuđena poduzeti mjere za zaštitu svojih interesa, sigurnosti i pariteta.
Peskov je naglasio da se Moskva zalaže za konstruktivne uzajamne odnose i suradnju s 'partnerima', te da se Rusija ne priprema, niti se pripremala za konfrontiranje s drugim državama.
Istodobno, glavni tajnik NATO Jens Stoltenberg kritizirao je Putina zbog 'nepotrebnog zveckanja oružjem', navodeći da je upravo to jedan od glavnih razloga za povećanje spremnosti savezničkih snaga.
'Moramo biti sigurni da će naše snage biti spremne na bilo koju prijetnju svakom članu NATO. Zemlje članice NATO jednoglasno su predane načelima kolektivne obrane i zaštite slobode, demokracije, ljudskih prava i vladavine prava', kazao je Stoltenberg.
Dakle, naspram ruske strepnje od jačanja NATO na njenim granicama, stoji strah od ruske agresije na istočnoeuropske članice savezničke alijanse, a u tome začaranom krugu našla se Europa, nemoćna da suvereno kroji vlastitu sudbinu.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
