Europska Unija planira uvesti dodatne rigorozne sankcije Bjelorusiji, kao povod je istaknuto navodno "ozbiljno kršenje ljudskih prava".
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko rekao je kako će nove sankcije biti "beskorisne", ali i najavio "žestoki odgovor" ukoliko EU nastavi s uvođenjem sankcija protiv njegove zemlje.
"Morate razumjeti kako samo privremeno toleriramo vaše prijetnje sankcijama, ali čim prijeđete "crvenu liniju" žestoko ćemo odgovoriti", rekao je danas bjeloruski predsjednik pred okupljenim ambasadorima u Minsku.
Što se tiče "žestokog odgovora", Lukašenko je zasigurno mislio na stratešku poziciju Bjelorusije preko koje se odvija znatan dio trgovine između zapada i istoka.
Podsjetimo, Bjelorusija je postala samostalna država nakon raspada SSSR-a, ali zapad je od samih početaka bio izuzetno kritičan prema Bjelorusiji. Prije svega zbog činjenice da se Lukašenko, koji je na vlasti još od 1994., žestoko usprotivio podilaženju tržišnoj ekonomiji i privatizaciji koja je poharala doslovno sve druge bivše sovjetske republike.
Aktualni grb Bjelorusije - prepoznatljiva ikonografija upućuje na plansku ekonomijuLukašenko je zaustavio taj proces u samome startu, zadržano je državno vlasništvo čime je spriječena masovna rasprodaja državne imovine.
Brojne kompanije su u privatnom vlasništvu, ali većinom u uslužnom sektoru i u domaćem vlasništvu. Sve bitne grane poput industrije i poljoprivrede i dalje kontrolira država.
Telekomunikacije, energetika i druge bitne industrije također su pod upravom države. Slično je i s medijima, što je jedna od najvećih zamjerki zapadnih sila.
Bankarski sektor strogo je reguliran i također većinski se nalazi u državnom vlasništvu.
Za razliku od striktno kapitalističkog modela kojim su krenule Rusija i druge ex-SSSR države, Lukašenko se opredijelio za "tržišni socijalizam" koji više podsjeća na jugoslavenski model iz 70-ih i 80-ih godina.
Koliko su izbori za predsjednika doista "demokratski" teško je reći, prije svega zbog činjenica da je zemlja poprilično izolirana.
No, unatoč tim kritikama bitno je istaknuti neke druge elemente koji pokazuju kako je život u današnjoj Bjelorusiji po mnogočemu kvalitetniji nego u bliskom susjedstvu.
Prema međunarodnom istraživanju, ljudski razvojni indeks - HDI* ili Human Development Index - u Bjelorusiji je najviši u cijelom ZND-u*.
* ZND = Zajednica Neovisnih Država - gospodarski, politički i ekonomski savez 11 bivših sovjetskih republika
* HDI je uveden početkom devedesetih godina 20. stoljeća od strane UN-a. Svaka država procjenjuje se u rasponu od 0.001 do 1.0 - bodovi se daju na temelju očekivane životne dobi, obrazovanja i dohotka.
Većina kompanija je u državnom vlasništvu. U stranim kompanijama radi samo 1.4% stanovništva.
Dok Europska Unija i druge zemlje muku muče sa nezaustavljivim rastom stope nezaposlenosti, u Bjelorusiji nezaposlenost je u trajnom opadanju - prema najnovijim informacijama istraživanja koje je proveo MMF - nezaposlenost u Bjelorusiji je ispod 1%.
Prema posljednjim informacijama od ministarstva gospodarstva BDP je u prvom mjesecu ove godine stabilan, dok se u prvom kvartalu očekuje rast od 2.5%.
Problem u ekonomiji stvara hiperinflacija. Domaća valuta, bjeloruska rublja pala je znatno u odnosu na američki dolar. Tržište je stabilizirano čvršćim nadzorom nad valutom.
Prema posljednjim podacima u poljoprivredi radi 14% radne snage, industriji 34.7% i 51.3% u uslužnom sektoru.
Černobilska katastrofa 1986. imala je devastirajuće posljedice na Bjelorusiju, uništen je znatan dio poljoprivrednog sektora, velika površina je ozračena, a troškovi na sankcioniranje te katastrofe iznimno su visoki i danas.
Vanjski dug iznosi, prema zadnjim informacijama MMF-a, 26.54% BDP-a što je znatno manje nego u mnogim zemljama EU-a.
Bjelorusija ima oko 9,5 milijuna stanovnika.
Bjelorusija - kretanje BDP-a u periodu 1990-2010 (izvor: Svjetska banka)
Bjelorusija - stopa nezaposlenosti u periodu 1991-2010 (izvor: MMF)
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
