X
Akcija: 1-godišnja pretplata za  540 kn  360kn (47,78 €) !
Akcija je ograničena - traje do isteka vremena ili do isteka paketa!
Preostalo paketa: 1 od 5
Preostalo vremena: 00:07:32
Akcija traje do 09:00 po zagrebačkom vremenu.
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja
Tema

Zaporožje kao prijetnja kontinentu: Što se to događa s najvećom nuklearnom elektranom? Jesu li sukobljene strane do te mjere očajne da će dozvoliti, ili čak izazvati strašnu katastrofu? Zašto Kijev ne želi da IAEA inspektori pogledaju stanje?

PIŠE: Objavljeno: 26
FOTO: REUTERS/Alexander Ermochenko/Guliver Image
Već danima se spominje opasnost od moguće nuklearne katastrofe koja prijeti iz najveće europske nuklearne elektrane Zaporožje. Ista se ovih dana našla ponovno na meti sukoba te je došlo i do određene štete. Vrijeme je da se pobliže osvrnemo na ovu situaciju i pokušamo procijeniti koliki je stvaran rizik, ali i što se točno događa jer Rusija i Ukrajina međusobno se optužuju za napade te prozivaju zbog "nuklearnog terorizma".

Sama elektrana je izgrađena još za vrijeme Sovjetskog Saveza. Najveća je u Europi i jedna od 10 najvećih na svijetu. Ima ukupno šest reaktora. Njih 5 je aktivirano u periodu od 1985. do 1989. godine, a zadnji, šesti reaktor, pušten je u pogon 1995. godine.

Elektrana Zaporožje proizvodi gotovo polovicu sve struje dobivene nuklearnom energijom u Ukrajini, a ukupno čak jednu petinu struje u Ukrajini.

Elektrana se nalazi na južnoj obali rijeke Dnjepar, u Enerhodaru koji je pak smješten jugozapadno od samog grada Zaporožje. U ovom pak ratnom kontekstu veliki problem nastaje zbog činjenica da se sama elektrana nalazi na iznimno važnom strateškom mjestu nad kojim kontrolu žele i Rusi i Ukrajinci.

Iako ideja vođenja oružanih borbi oko najveće nuklearne elektrane u Europi može zvučati suludo - i jest - to je upravo ono što se događa u ovom ratu, već u više navrata, a zadnji incidenti zabilježeni su krajem prošlog tjedna.

Prostor elektrane zauzet je od strane ruske vojske nedugo nakon početka invazije na Ukrajinu, 4. ožujka. Bitka za Enerhodar potrajala je oko 2 sata. Za vrijeme sukoba požar je izbio izvan glavnog kompleksa, no srećom je uskoro ugašen. Druge pak sekcije oko elektrane su pretrpjele štetu.

Prema pisanju ukrajinskog lista Ukrajinska Pravda 12. ožujka, ruska vojska je tamošnjoj upravi poručila kako elektrana od sad propada Rosatomu, ruskoj državnoj nuklearnoj energetskoj kompaniji, a ne Energoatomu, odnosno ukrajinskoj državnoj nuklearnoj energetskoj kompaniji. No, ukrajinsko osoblje je nastavilo rad na istoj, bez obzira što se ona još od ožujka nalazi pod ruskom kontrolom.

5. srpnja američki list The Wall Street Journal objavio je kako su ruske snage uspostavile vojnu bazu unutar samog kompleksa nuklearne elektrane te da je tamo postavljen i raketni sustav BM-30 Smerč.

Postaviti vojnu bazu unutar kompleksa nuklearne elektrane može zvučiti ili kao poprilično mudra ili poprilično luda ideja. Mudra je ako suparniku ne bi nikad palo na pamet izvoditi napad prema samoj elektrani, a vrlo luda ako to nije slučaj. Već prošlog mjeseca postalo je jasno gdje ova ideja leži. Naime, 19. srpnja ukrajinske snage šalju tri samoubilačka drona na rusku opremu i šatore koji su postavljeni na prostoru kompleksa. Taj napad potvrdilo je i ukrajinsko ministarstvo obrane rekavši da su pritom ubili troje ruskih vojnika te ranili još 12. No, ru...
1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
1 mjesec
100 kuna (13,27 €)
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
Ograničena akcija
AKCIJA! 1-godišnja pretplata!
 540 kn  360 kn (47,78 €)  
(mogućnost plaćanja i na rate:
30 kuna mjesečno*)
*Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke).
Izaberi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Specijalna ponuda je ograničena, iskoristite je dok traje!


 
Pristup samo ovom tekstu
30 kuna (3,98 €)
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.