Sutra počinje još jedan BRICS summit, 15. u nizu. Trajat će od 22. do 24. kolovoza te se održava u Johannesburgu, najvećem gradu Južnoafričke Republike. Ovo je treći put da se BRICS summit održava u JAR-u. Prvi put održan je u Durbanu 2013. godine (5. summit) te 2018. također kao i sad u Johannesburgu (10. summit).
Domaćin je južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa, a očekuje se dolazak svih šefova BRICS-a (kratica za: Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika) osim ruskog predsjednika Vladimira Putina. Iako nije eksplicitno rečeno zašto ne dolazi, jasno je da Putin neće doći zbog uhidbenog naloga Haškog suda koji ga želi uhititi i procesuirati zbog napada na Ukrajinu. JAR je članica Haškog suda, a iako je jako malo vjerojatno da bi uhitili Putina, on je ne dolaskom zapravo izvukao JAR iz neugodne situacije. Bit će prisutan, ali virtualno putem video-linka iz Moskve.
Ramaphosa je također pozvao lidere iz 67 zemalja da se pridruže summitu - uključujući 53 afričke zemlje. Također su pozvani Bangladeš, Bolivija, Indonezija, Iran...
I dok se sve češće spominje širenje BRICS-a na druge zemlje koje su pokazale interes za članstvom - od Irana do Argentine -nad BRICS grupacijom, koja je formirana 2006. godine, uvijek se nalazi pitanje o njenim pojedinačnim i grupnim interesima. Drugim riječima, može li BRICS djelovati zajedno, kao kompaktna skupina (recimo nešto kao G7) koja nudi alternativni svjetski poredak onom Zapadnom koji je predvođen SAD-om, ili su pojedinačni interesi presnažni?
Odgovor se djelomično nalazi i u opisu samog pitanja - G7 je skupina "predvođena SAD-om". Sve zapadne grupacije su predvođene SAD-om i u svim grupacijama je SAD apsolutno dominantna sila, iako su američki sljedbenici (pa i sam SAD) naučili da je to nešto što ne treba isticati, a umjesto toga naglašava se demokratičnost i jednakost (iako to u praksi nije slučaj). U slučaju BRICS-a pak imamo više jakih sila koje se nemaju namjeru podrediti jedna drugoj, to je primjerice snažno izraženo u slučaju Kine i Indije koje su zadnjih godina nakratko i ratovale zbog graničnog spora u Himalajama (situacija je trenutačno mirna).
Naravno, interesi između zemalja članica se mijenjaju, kao i vlasti, barem kod većine, u slučaju Rusije i Kine, realno gledajući još uvijek dvije najmoćnije članice, ne izgleda da su "promjene" na vidiku.
Unatoč razlikama u političkim modelima i interesima, ako BRICS opstanu zajedno do 2050. (ili i prije) bit će dominantna ekonomska sila svijeta, a to je nešto što svi prate s pozornošću.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.