Nakon inauguracije, novi ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je niz Dekreta kojima definira rusko stajalište po pitanju vanjske politike na temelju njegovih predizbornih najava, prenosi The Voice of Russia.
Rusija će bazirati svoju vanjsku politiku na konceptu višepolarnog svijeta gdje će najvažniju ulogu igrati Ujedinjeni Narodi. Također je istaknuto kako će ruska vanjska politika biti fokusirana na stvaranje "dobrih vanjskih uvjeta za dugoročni razvoj Ruske Federacije, modernizaciju ekonomije i jačanje ruske pozicije kao ravnopravnog partnera na svjetskom tržištu".
Redoslijed važnosti diplomatskih prioriteta je svakako zanimljiv, a izgleda ovakav: na prvom mjestu je UN, odmah iza je ekonomski blok BRICS, potom slijedi G-20, dok je G-8 na zadnjem mjestu prioriteta. Iz ekonomske perspektive jasno je da će Rusija staviti glavni naglasak na blok BRICS (Rusija, Kina, Brazil, Indija i Južna Afrika) koji je ujedno i dio grupacije "G-20".
Nadalje, stavlja se važan naglasak na ekonomski blok CIS (Commonwealth of Independent States) ili SNG (Sodružestvo Nezavisimykh Gosudarstv) članice - skupinu država koje su nekoć bile sastavni dio Sovjetskog Saveza.
Također je istaknut plan za formacijom Unije između Rusije i Bjelorusije. Jedan od važnih planova je i proglašenje Euroazijske Ekonomske Unije koja bi trebala stupiti na snagu 1.1.2015. a članice bi bile Rusija, Bjelorusija i Kazahstan. Novi, čvršće povezani, savezi trebali bi s vremenom zamijeniti aktualni CIS blok.
Zajednički obrambeni blok CSTO (Collective Security Treaty Organization) objedinjuje Rusiju, Bjelorusiju, Armeniju, Kazahtsan, Tadžikistan, Kirgistan i Uzbekistan. Po pitanju suradnje na Dalekom istoku istaknute su Kina, Indija, Vijetnam, Japan i druge zemlje. Istaknuta je i potreba daljnje suradnje s EU i stvaranje povoljnih ekonomskih uvjeta od "Atlantika do Pacifika".
Zanimljivo je istaknuti kako se u predsjedničkim Dekretima nigdje ne spominje SAD kao prioritet suradnje. Naglašeno je tek kako se dvije zemlje jedna drugoj ne smiju uplitati u unutarnje politike. Od SAD-a se također zahtjeva da se ukinu sankcije protiv pojedinih ruskih pravnih i fizičkih osoba.
Ruski predsjednik Vladimir Putin i iranski predsjednik Mahmoud AhmadinedžadPo pitanju rješavanja kriznih situacija Dekretom je istaknuto kako će ruska diplomacija biti primijenjena bez uporabe sile i implementacijom "političke diplomacije". Takav pristup, navodi se, u potpunosti je primijenjen u slučaju aktualne sirijske krize. Glavni instrument ove politike je blokiranje pokušaja stranog uplitanja putem UN Vijeća Sigurnosti i stvaranje uvjeta za pregovore između svih strana u konfliktu uz prisutnost UN-a. Nadalje, jedan od glavnih ciljeva novog Dekreta je sprječavanje ponavljanja "libijske tragedije" kada je mandat UN Vijeća Sigurnosti iskorišten za pokretanje intervencije i promjenu vladajućeg režima, prenosi The Voice of Russia.
Vanjska politika koja je fokusirana na dijalog i višestrane pregovore također će biti osnova na kojoj će se rješavati pitanja kao što su iranski i sjevernokorejski nuklearni program. Pritom je bitno istaknuti kako su ovih dana Vladimir Putin i iranski predsjednik Mahmoud Ahmadinedžad razgovarali telefonski i pritom naglasili "zajedničku želju za stvaranjem još veće rusko-iranske suradnje".
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
