U snu, Vladimir Putin ugleda duha Josifa Staljina i upita ga za savjet kako upravljati zemljom. 'Pohapsi i upucaj opoziciju, a zatim oboji zidove Kremlja u plavo' – reče Staljin. 'Zašto plavo?' – upita Putin. 'Vrlo dobro' – odgovara Staljin. 'Znao sam da nećeš pitati o prvom dijelu.' Zlonamjerni je to ruski vic koji se pojavio oko 2000. godine kada je Vladimir Putin tek postao stanovnik Kremlja.
Vladimir Vladimirovič Putin i Josif Visarionovič Staljin dvojica su ruskih moćnika koji su bili (Putin je i dan danas) na čelu svojih država u ključnim političkim i povijesnim trenucima suvremene Rusije. I jedan i drugi preuzeli su vodstvo Rusije u neizvjesnim okolnostima i uspjeli su ostaviti neizbrisiv trag u ruskoj povijesti. Uostalom, svi ruski lideri koji su bili dugo vrijeme na pozicijama moći poput Nikolaja Romanova ili Leonida Brežnjeva nepovratno su utjecali na društveno-politička kretanja najveće svjetske zemlje.
Putin i Staljin mogu se uspoređivati na razne načine jer među njima ima pregršt sličnosti i razlika. U ovom tekstu prikazat će se neke od sličnosti, ali i razlika. Smisao ove analize nije ocrniti i demonizirati Putina ili glorificirati i hvaliti Staljina već je svrha ukazati na određene upečatljive srodnosti, a ponekad još snažnije različitosti.
Jedna stvar otpočetka mora biti jasna. Svatko tko stavlja znak jednakosti između Staljina i Putina ili nema dobre namjere ili nije dobro upoznat s materijom ili je naivan na kvadrat. Ne postoji objektivna mogućnost izjednačavanja dvojice kremaljskih čelnika. Krilatica 'Staljin je Lenjin današnjice' se možda mogla primjenjivati na Staljina 1930-ih i 1940-ih godina (premda se mnogi s tom ocjenom ne bi složili), dok krilatica 'Putin je Staljin današnjice' nikako ne može biti točna 2016.
Mnoštvo je čvrstih argumenata koji ne dozvoljavaju izjednačavanje. Prvi od svih je vrijeme. Svaki od dvojice političara je proizvod svoga vremena. Vremena koje je sve samo nije jednako. SSSR odnosno Rusija u prvoj polovici 20. stoljeća je dosta drukčija od Ruske Federacije na kraju 20. i početkom 21. vijeka u političkom, društvenom, gospodarskom i svakom smislu.
Drugi argument koji u startu eliminira znak jednakosti jest vrsta političkog sustava. Staljin je (uz sve druge funkcije i počasti) bio Generalni sekretar Centralnog komiteta Komunističke partije SSSR-a odnosno diktator jednostranačke totalitarne države, dok je Putin legalno izabrani predsjednik demokratske države. Totalitarizam i demokracija (ako su ispravno provedeni, a u ruskom slučaju jesu) različiti su poput dana i noći.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.