Dokumentarni film Saide Medvedeve Svjetski poredak koji je prije dva dana premijerno, a zatim i više puta reprizno prikazan na ruskoj državnoj televiziji izazvao je očekivano veliku pažnju, ali i potvrdio da Rusija pomiče psihološke granice šire javnosti u zemlji i u inozemstvu nudeći alternativnu, a istodobno uvjerljivu i prijemčivu istinu o svijetu u kojem živimo.
Ne trebamo se iznenaditi što ćemo vjerojatno čuti da je to samo još jedan propagandni trik Kremlja, ali čak i da je riječ o propagandi, iako uopće ne izgleda tako, onda bi se Putinovi kritičari i neprijatelji morali zabrinuti zbog razine kvalitete i relevantnosti te propagande. O čemu je riječ?
Glavna zvijezda ovog 150 minutnog dokumentarca, ruski predsjednik Vladimir Putin novinaru Vladimiru Solovjevu, pored ostalog, odgovara na pitanje – hoće li biti velikog rata, dok Julian Assange objašnjava američku tehnologiju širenja cvjetnih revolucija i zasnivanju imperije vojnih baza kojih je više od 1.400 u svijetu, naspram 12 ruskih, a bivši pakistanski predsjednik Pervez Mušaraf navodi zašto se u islamskom svijetu razvio terorizam, umjesto socijalnog razvoja.
U filmu koji nudi odgovore na pitanje kada se, kako i zašto od dogovora na Jalti 1945. svijet preobrazio u geopolitičko igralište SAD-a u kojem više ne vrijede pravila, već samo gola sila, govore bivši britanski MVP Lord David Owen, zastupnica njemačke Die Linke Sarah Wagenknecht, režiseri Emir Kusturica i Oliver Stone, koptski patrijarh Fjodor, te ruski MVP Sergej Lavrov, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov i ruski veleposlanik u UN Vitalij Čurkin.
Govoreći o Europi, Putin je ocijenio da je njen suštinski problem što je predala dio suvereniteta SAD-u, odričući se istodobno vlastitih interesa.
“U odnosima među državama, prije svega trebaju biti interesi. A da bi interesi bili uravnoteženi, potrebno je imati opća pravila, jasno pojmljiva i transparentno primjenljiva. Problem Europe je što ona ne provodi samostalnu vanjsku politiku. Općenito. Ona se toga suštinski odrekla, predajući dio vlastitog suvereniteta u blok, možda jedan od najvažnijih dijelova. U principu je to skroz normalno da članovi vojno-političkog bloka dio svog suvereniteta predaju nadnacionalnim organima. Ali u konkretnom slučaju to nije nadnacionalni organ, dio svoga suvereniteta Europa nije dala NATO-u, nego SAD-u kao lideru NATO-a”, ocijenio je Putin.
Ruski predsjednik je istaknuo da Moskva ne očekuje od Europe da napusti svoju euroatlantsku orijentaciju, ali da bi bilo ispravno ako se Europa ne bi rukovodila samo nalozima SAD-a i stavljala se pod njihovu zastavu, nego kada bi sudjelovala u traženju rješenja za svjetske probleme.
“Mislim da su interesi europskih zemalja, možda sam u krivu, ima vremena da me isprave, da udruže snage u gospodarstvu, u politici, ...
Ne trebamo se iznenaditi što ćemo vjerojatno čuti da je to samo još jedan propagandni trik Kremlja, ali čak i da je riječ o propagandi, iako uopće ne izgleda tako, onda bi se Putinovi kritičari i neprijatelji morali zabrinuti zbog razine kvalitete i relevantnosti te propagande. O čemu je riječ?
Glavna zvijezda ovog 150 minutnog dokumentarca, ruski predsjednik Vladimir Putin novinaru Vladimiru Solovjevu, pored ostalog, odgovara na pitanje – hoće li biti velikog rata, dok Julian Assange objašnjava američku tehnologiju širenja cvjetnih revolucija i zasnivanju imperije vojnih baza kojih je više od 1.400 u svijetu, naspram 12 ruskih, a bivši pakistanski predsjednik Pervez Mušaraf navodi zašto se u islamskom svijetu razvio terorizam, umjesto socijalnog razvoja.
U filmu koji nudi odgovore na pitanje kada se, kako i zašto od dogovora na Jalti 1945. svijet preobrazio u geopolitičko igralište SAD-a u kojem više ne vrijede pravila, već samo gola sila, govore bivši britanski MVP Lord David Owen, zastupnica njemačke Die Linke Sarah Wagenknecht, režiseri Emir Kusturica i Oliver Stone, koptski patrijarh Fjodor, te ruski MVP Sergej Lavrov, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov i ruski veleposlanik u UN Vitalij Čurkin.
Govoreći o Europi, Putin je ocijenio da je njen suštinski problem što je predala dio suvereniteta SAD-u, odričući se istodobno vlastitih interesa.
“U odnosima među državama, prije svega trebaju biti interesi. A da bi interesi bili uravnoteženi, potrebno je imati opća pravila, jasno pojmljiva i transparentno primjenljiva. Problem Europe je što ona ne provodi samostalnu vanjsku politiku. Općenito. Ona se toga suštinski odrekla, predajući dio vlastitog suvereniteta u blok, možda jedan od najvažnijih dijelova. U principu je to skroz normalno da članovi vojno-političkog bloka dio svog suvereniteta predaju nadnacionalnim organima. Ali u konkretnom slučaju to nije nadnacionalni organ, dio svoga suvereniteta Europa nije dala NATO-u, nego SAD-u kao lideru NATO-a”, ocijenio je Putin.
Ruski predsjednik je istaknuo da Moskva ne očekuje od Europe da napusti svoju euroatlantsku orijentaciju, ali da bi bilo ispravno ako se Europa ne bi rukovodila samo nalozima SAD-a i stavljala se pod njihovu zastavu, nego kada bi sudjelovala u traženju rješenja za svjetske probleme.
“Mislim da su interesi europskih zemalja, možda sam u krivu, ima vremena da me isprave, da udruže snage u gospodarstvu, u politici, ...
