Do općih izbora u Njemačkoj ostalo je još 10 mjeseci. Puno je to vremena da bi se mogli predvidjeti rezultati, ali već danas je jasno da je glavna izborna dilema hoće li Angela Merkel dobiti još jedan kancelarski mandat ili je njeno vrijeme prošlo.
Kada bi umjesto izbora u Njemačkoj bio održan referendum s tim pitanjem, onda bi odgovor najvjerojatnije bio 'ne'. Nakon Brexita, pobjede Donalda Trumpa, te jučerašnjeg ustavnog referenduma u Italiji, takav odgovor bi posve pristajao novom trendu glasanja u svijetu.
Olakšavajuća okolnost za Angelu Merkel je što ona (za sada) protiv sebe nema nikoga poput Trumpa, te što u Njemačkoj neće biti referendum, nego izbori. To je ono što joj uz i dalje jaku ekonomiju može ići u prilog, ali ostale okolnosti su čini se ipak protiv nje.
Merkel je 20. studenog objavila da se želi kandidirati za svoj četvrti kancelarski mandat, netom nakon što je odlazeći američki predsjednik Barack Obama završio posjet Berlinu na svojoj oproštajnoj turneji po Europi. 'Obama odlazi. Amerika je za nas puno učinila, a sada će Njemačka biti podrška i nada cijelog svijeta', kazala je tim povodom Merkel.
To je svijet liberalne demokracije.'New York Times' ju je odmah nakon pobjede Trumpa nazvao 'posljednjom obranom liberalizma'. Ako je mislila na sebe kada je rekla da je Njemačka 'podrška i nada cijelog svijeta' to se doima vrlo problematičnim. Taj svijet upravo je ušao u vrlo nepredvidljiv proces velikih promjena. Ako Merkel vjeruje da je ona pravi adut s kojim će taj svijet moći igrati na pobjedu onda je to ludo hrabro od nje.
Drugi adut za predizbornu kampanju, došao je u vidu tvrdnje ravnatelja Federalne službe sigurnosti (BND) Bruna Kahla. On je prošlog tjedna ocijenio za 'Süddeutsche Zeitung' kako je opasnost od hakerskih napada iz Rusije 'prilično visoka'. Prema Kahlovim riječima BND posjeduje 'dokaze o cyber napadima čija je jedina svrha stvaranje političke nestabilnosti'.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
