Republika Kuba najčešće se u mainstream medijima portretira krajnje negativno. Često se naglašavaju ekonomska neefikasnost, siromaštvo, politička represija, suradnja s opasnim režimima i drugi nedostaci kubanskog političko-društvenog poretka. No usprkos manjkavostima Kuba pruža alternativni model razvoja koja može biti uzor ne samo državama Latinske Amerike, Afrike i Azije već i europskim državama pa i Sjedinjenim Državama.
Upravo zbog pružanja alternative kapitalizmu, kubanski model je sotoniziran. Na Kubi je socijalizam i od prvog dana pobjede Kubanske revolucije 1959. trn je u oku američkim policymakerima. Zato je već od 1961. postavljen američki embargo koji je usprkos uspostavljanju diplomatskih odnosa krajem 2014. i dalje na snazi. No, upravo zbog embarga te političke i ekonomske izolacije kubanska postignuća zaslužuju posebno priznanje. Kuba ima izvrsne sustave zdravstva i obrazovanja, ali i druge velike uspjehe.
Kubansko zdravstvo jedno je od najboljih na svijetu. 2012. jedna američka studija ustvrdila je da je usprkos ograničenim resursima Kuba stvorila zdravstveni sustav kojem mnoge druge razvijene zemlje mogu zavidjeti. 1957. prije revolucije Kuba je imala 128 liječnika i zubara na 100 000 stanovnika. 2005. otok je imao 627 liječnika i 94 zubara na 100 000 stanovnika. Te godine je SAD imao 225 liječnika i 54 zubara na 100 000 stanovnika.
Kuba je 1985. kreirala cjepivo protiv meningitisa B, a kasnije i protiv hepatitisa B i tropske groznice. 98% djece do 2. godine života potpuno je cijepljeno protiv 13 bolesti. Ostvarena je kontrola kroničnih bolesti uključujući krvni pritisak. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) 2015. Kuba je postala prva država na svijetu koja je eliminirala prijenos HIV-a s majke na dijete. To je prema riječima ravnatelja WHO-a najveći mogući zdravstveni uspjeh u dugačkoj borbi protiv HIV-a i drugih spolno prenosivih bolesti.
Havanski Centar za molekularnu imunologiju razvio je cjepivo za rak pluća CimaVax koje je od 2011. besplatno dostupno kubanskim građanima. Do sada je više od pet tisuća pacijenata diljem svijeta cijepljeno s tim važnim cjepivom. Kuba ima drugi najbolji odnos na svijetu liječnik - pacijent, a on iznosi 1 liječnik na 170 stanovnika. Prema podacima WHO-a 2015. prosječna životna dob na Kubi za oba spola iznosila je 79.1 godinu - 81.4 godina za žene i 76.9 godina za muškarce. To smješta Kubu na 32. mjesto na svijetu po očekivanoj životnoj dobi.
95%-tna pretporođajna skrb za trudnice u prva tri mjeseca trudnoće smanjila je smrtnost dojenčadi na petero djece na 1000 rođenja. Prema UNICEF-ovoj statistici ažuriranoj 2015., Kuba je u posljednja skoro dva desetljeća imala nižu stopu dječje smrtnosti od SAD-a. To je zapanjujuće postignuće na polju ljudskih prava posebno kad se uzme u obzir da je Kuba već više od pola stoljeća pod američkim sankcijama i da otok nema osobito značajnih prirodnih bogatstava. Kubansko postignuće može posramiti sve kapitalističke države Latinske Amerike koje su usprkos povoljnijim uvjetima ostale iza. Kad bi svaka država Srednje i Južne Amerike imala kubansku stopu dječje smrtnosti u regiji bilo bi 136 000 manje dječjih smrti samo 2015. Također, komunistički otok je prvi u Latinskoj Americi eliminirao problem pothranjenosti djece.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
