Izlazak Britanije iz Europske unije, popularno zvan Brexit, biti će udarna tema ovog tjedna jer sutra se održava dugoočekivani referendum na kojem će stanovnici Britanije imati priliku reći žele li ostanak u Europskoj uniji ili žele izlazak iz nje. Prognoze po pitanju ishoda referenduma gotovo je nemoguće dati jer ankete poprilično variraju od izvora do izvora - može se samo reći da će biti vrlo, vrlo neizvjesno sve do samoga kraja.
Kako će glasati Britanci? Zadnjih nekoliko dana vodila je opcija za izlazak, no, onda se desilo brutalno ubojstvo britanske zastupnice Jo Cox koja se gorljivo zalagala za ostanak Britanije u Europskoj uniji. Nema dvojbe da će ovo ubojstvo itekako utjecati na konačni ishod referenduma, no, koliko?
Štošta još utječe na ishod referenduma - svaka javna potpora za ovu ili onu stranu, od kraljice do Davida Beckhama, ima utjecaj na britansku javnost koja će ovog puta zaista imati priliku odlučivati o vrlo važnom koraku, kako za Britaniju, tako i za Europu i svijet.
O potencijalnim rezultatima referenduma stoga ovdje nećemo govoriti, ali ćemo govoriti o svemu drugom vezanom uz aktualnu temu.
Debata koja traje već 40 godina Kao prvo valja istaknuti da je ovo postala široko aktualna tema zadnjih mjeseci, no, za neke ovo je najvažnija tema još od 1973. Naime, još od tada kod određenih pojedinaca, skupina i političkih struja traje ta ideja - još od tada je njihov politički cilj izvući Britaniju iz Europske unije - dakako, tada se blok još nije zvao EU nego EEZ - Europska ekonomska zajednica. Europska ekonomska zajednica, preteča EU, osnovana je pak 25. ožujka 1957. godine u Rimu od strane šest država članica Europska zajednica za ugljen i čelik (dakle, još ranije organizacije).
Znamo okvirno koji je bio cilj ovog udruživanja, zar ne? Povećati trgovinu, povećati protok robe, povećati profit, no povećati i ujedinjenu moć. Ono što je, naravno, najvažnije kod priče o EEZ-u je istaknuti koje su države osnovale ovaj blok. Jer, kao i kod svakog kluba, zna se - osnivači će uvijek imati preferencijalni tretman, bez obzira tko se i s kakvim kapacitetima učlanio kasnije.
EEZ i "Unutarnja Šestorka" Tu već pronalazimo prve argumente za Brexit, jer Britanija nije jedna od temeljnih članica EEZ-a. Koje su temeljne članice? Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska i tadašnja Zapadna Njemačka. Ovih šest zemalja ponekad se nazivaju i "Unutarnja šestorka".
Zašto nema Britanije na ovom popisu? Očito je kako su kontinentalne europske ekonomije željele zadržati određene privilegije za sebe, bar što se tiče privilegija vezanih uz utemeljenje organizacije.
"Američki trojanski konj" Dakako, Britanija je nedugo nakon osnutka EEZ-a željela postati članica - 1961. su se Britanija, Danska, Irska i Norveška prijavile za članstvo u organizacij...
Kako će glasati Britanci? Zadnjih nekoliko dana vodila je opcija za izlazak, no, onda se desilo brutalno ubojstvo britanske zastupnice Jo Cox koja se gorljivo zalagala za ostanak Britanije u Europskoj uniji. Nema dvojbe da će ovo ubojstvo itekako utjecati na konačni ishod referenduma, no, koliko?
Štošta još utječe na ishod referenduma - svaka javna potpora za ovu ili onu stranu, od kraljice do Davida Beckhama, ima utjecaj na britansku javnost koja će ovog puta zaista imati priliku odlučivati o vrlo važnom koraku, kako za Britaniju, tako i za Europu i svijet.
O potencijalnim rezultatima referenduma stoga ovdje nećemo govoriti, ali ćemo govoriti o svemu drugom vezanom uz aktualnu temu.
Debata koja traje već 40 godina Kao prvo valja istaknuti da je ovo postala široko aktualna tema zadnjih mjeseci, no, za neke ovo je najvažnija tema još od 1973. Naime, još od tada kod određenih pojedinaca, skupina i političkih struja traje ta ideja - još od tada je njihov politički cilj izvući Britaniju iz Europske unije - dakako, tada se blok još nije zvao EU nego EEZ - Europska ekonomska zajednica. Europska ekonomska zajednica, preteča EU, osnovana je pak 25. ožujka 1957. godine u Rimu od strane šest država članica Europska zajednica za ugljen i čelik (dakle, još ranije organizacije).
Znamo okvirno koji je bio cilj ovog udruživanja, zar ne? Povećati trgovinu, povećati protok robe, povećati profit, no povećati i ujedinjenu moć. Ono što je, naravno, najvažnije kod priče o EEZ-u je istaknuti koje su države osnovale ovaj blok. Jer, kao i kod svakog kluba, zna se - osnivači će uvijek imati preferencijalni tretman, bez obzira tko se i s kakvim kapacitetima učlanio kasnije.
EEZ i "Unutarnja Šestorka" Tu već pronalazimo prve argumente za Brexit, jer Britanija nije jedna od temeljnih članica EEZ-a. Koje su temeljne članice? Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska i tadašnja Zapadna Njemačka. Ovih šest zemalja ponekad se nazivaju i "Unutarnja šestorka".
Zašto nema Britanije na ovom popisu? Očito je kako su kontinentalne europske ekonomije željele zadržati određene privilegije za sebe, bar što se tiče privilegija vezanih uz utemeljenje organizacije.
"Američki trojanski konj" Dakako, Britanija je nedugo nakon osnutka EEZ-a željela postati članica - 1961. su se Britanija, Danska, Irska i Norveška prijavile za članstvo u organizacij...
