Kinesko-vijetnamski rat ili Kinesko-vijetnamski pogranični rat je sukob koji se dogodio nakon vijetnamske invazije na Demokratsku Kampućiju (danas Kambodžu) i svrgavanja režima Crvenih Kmera kojima je Narodna Republika Kina bila pokrovitelj. Nakon višetjedne kampanje, Narodno-oslobodilačka armija Kine povukla se iz Vijetnama, a obje strane proglasile su pobjedu. Službena Kina ovaj rat naziva: "Samoobrambeni protunapad protiv Vijetnama", dok se u Vijetnamu on zove: "Rat protiv kineskog ekspanzionizma".
Poslije poraza francuskih kolonijalnih snaga u bici kod Dien Bien Phua, koji su označili konačni francuski krah u Indokini, u Ženevi će sredinom 1954. godine započeti pregovori zaraćenih strana. Tijekom pregovora sukobljene strane postići će sporazum kojim će Francuska priznati neovisnost Vijetnama i povući svoje postrojbe s vijetnamskog teritorija.
Taj će sporazum označiti kraj Prvog indokineskog rata. Prema sporazumu Vijetnam je trebao biti podijeljen na dva djela, a granica je trebala biti 17 paralela. Sjeverni je dio bila Demokratska Republika Vijetnam u kojoj je svu vlast imala prokomunistička Radnička stranka Vijetnama. Drugi dio činila je Država Vijetnam na jugu gdje je formalno na čelo države kao postavljen bivši car Bao Dai koji je sada nosio titulu "šef države" dok je premijersku dužnost obnašao Ngo Dinh Diem, carev mandarin. Prema odredbama sporazuma nakon dvije godine trebali su se održati izbori na kojima se imalo odlučiti o sudbini Vijetnama.
Podjeli zemlje oštro su se suprotstavljali predstavnici Južnog Vijetnama koji shvaćaju kako DR Vijetnam neće olako odustati od ujedinjenja zemlje. No, kako su na sporazum o podjeli zemlje pristale i druge velike sile poput Velike Britanije, Sovjetskog Saveza pa i Sjedinjenih Država protivnicima podjele nije ostajalo drugo nego prihvatiti realnost. Situacija će se pogoršati kada je 1955. premijer Ngo Dinh Diem odlučio organizirati referendum koji je trebao dokinuti Državu Vijetnam i uspostaviti Republiku Vijetnam u kojoj je on trebao preuzeti svu vlast. Kako bi se stvorio dojam demokratičnosti pokrenuta je kampanja prije održavanja referenduma tijekom koje je Dime oštro napadao bivšeg cara. Istovremeno pristašama Bao Daija nije dopušteno voditi svoju kampanju. Na koncu, na referendumu koji je općenito smatram nedemokratskim, 98 % birača svoj je glas dalo za uspostavu Republike Vijetnam i Diema kao predsjednika te republike.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.