U velikom, i poprilično otvorenom, razgovoru za američki list The Atlantic, predsjednik Barack Obama iznosi svoje viđenje po pitanju aktualne krize na Bliskom istoku, samo nekoliko dana prije važnog sastanka s izraelskim premijerom Benjamin Netanyahuom u Washingtonu.
Kroz cijeli razgovor Obama snažno potencira povezanost SAD-a i Izraela i u nekoliko navrata sebe predstavlja kao predsjednika koji od prvog dana u Bijeloj kući radi u interesu države Izrael.
Unatoč povijesnim odnosima između SAD-a i Izraela, Obama tvrdi kako nijedan američki predsjednik u povijesti nije toliko učinio za Izrael koliko on. No, napominje kako je spreman učiniti i još puno toga.
U razgovoru daje do znanja kako SAD nikada neće dopustiti da Iran dobije nuklearno oružje. Tvrdi kako bi tada cijeli Bliski istok želio nuklearne bombe. Obama priznaje kako bi nuklearni rat doveo do brojnih ljudskih žrtava, ali još više ga zabrinjava što bi se u takvom scenariju desilo s globalnom ekonomijom.
Po pitanju Sirije govori potpuno otvoreno - za razliku od američke državne tajnice Hillary Clinton, koja ima tendenciju isticati humanitarne ciljeve i "ljudska prava", Obama se uopće ni ne trudi sakriti pravi cilj američke politike na Bliskom istoku. Za njega Sirija predstavlja zadnji bastion savezništva s Iranom i zato mora pasti pod svaku cijenu.
Svjestan je činjenica da Rusija trenutačno opstruira američki plan za Bliski istok, ali daje do znanja kako Amerika nikada neće odustati.
Također otvoreno govori i o tzv. "arapskom proljeću" koje je, "unatoč manjim problemima", itekako pomoglo u širenju pro-američkih ciljeva diljem regije.
Po pitanju "preferira li mir umjesto rata", tvrdi kako je uvijek spreman za vojnu akciju ako je to u interesu SAD-a.
Veliki intervju Obame svojevrsni je dokument vremena koje je obilježeno drastičnom eskalacijom tenzija na prostoru Bliskog istoka. Amerika jasno daje do znanja kako im je apsolutna kontrola nad čitavom regijom od najveće moguće važnosti. Iz razgovora s predsjednikom Obamom također je vidljivo kako SAD ima gotovo potpuno kontrolu nad Bliskim istokom, jedine dvije države koje još uvijek odolijevaju su Sirija i Iran.
Donosimo vam kompletan transkript u slobodnom prijevodu s engleskog jezika. Razgovor s Obamom vodio je novinar lista The Atlantic, Jeffrey Goldberg.
TRANSKRIPT: Barack Obama za The Atlantic
JEFFREY GOLDBERG: Koliko smo čuli, izraelski premijer Benjamin Netanyahu za vrijeme posjete SAD-u će vas upitati nekoliko specifičnih pitanja glede iranskog nukearnog programa. Koji će biti vaš odgovor izraelskom premijeru? Koju poruku želite poslati?
BARACK OBAMA: Kao prvo, moram reći da ne znam što će me premijer točno pitati. Nemam nikakvih indicija da dolazi sa "oštrim" pitanjima. SAD i Izrael su u stalnom dogovoru po pitanju teške situacije i mogućnosti da bi Iran mogao nabaviti nuklearno oružje. To je jedna od mojih top 5 vanjsko-političkih zabrinutosti još od mog dolaska u Ured.
Čim sam postao predsjednik, odmah smo dogovorili strategiju da ćemo mobilizirati međunarodnu zajednicu glede ovog problema i izolirati Iran. Također smo Iranu poslali poruku kako postoji put kojeg trebaju slijediti ukoliko se žele vratiti u zajednicu naroda, ali ako ga se ne budu držali, moglo bi biti znatnih posljedica.
Tri godine kasnije, možemo reći kako smo u tome bili daleko uspješniji no što su neki prognozirali nakon mog dolaska u ured. Iran je bio na potezu, svijet je bio podijeljen po pitanju kako se suočiti s tim problemom. Danas, svijet je ujedinjeniji no ikad po pitanju Irana i iranskog nuklearnog programa, a Iran već osjeća žestoke sankcije koje su im nametnute.
U isto vrijeme svjesni smo da je od najveće važnosti slijedeće - da li je problem riješen? I jasno je kako Izrael ima veliki interes da im se pokažu i konkretni rezultati. Ali ono na čemu inzistiram već 3 godine je činjenica da uklanjanje potencijalne nuklearne opasnosti od strane Irana nije nužno samo za sigurnost Izraela, nego i SAD-a. I kada kažemo da su sve opcije na stolu, zaista tako i mislimo.
Nastaviti ćemo naš pritisak sve dok Iran ne krene drugim putem.
GOLDBERG: Vratimo se malo na ovu frazu "sve opcije su na stolu" - spomenuli ste je do sada valjda 50 ili 100 puta. Mnogi ljudi vam vjeruju, ali dvije najvažnije osobe kojima je ova izjava upućena - vrhovni vođa Irana i izraelski premijer, ne vjeruju vam baš u potpunosti. Čini se kako izraelska vlada smatra da je izraz preopširan i da ga se već predugo koristi. Hoćete li im dati kakvu čvršću retoriku?
OBAMA: Mislim da izraelski narod shvaća, mislim da američki narod shvaća i mislim da i Iranci shvaćaju. Radi se o političkoj komponenti koja uključuje izolaciju Irana, ekonomskoj komponenti koja uključuje još neviđene i razdorne sankcije, diplomatsku komponentu koja uključuje jačanje koalicije putem skupine P-5 plus 1 i osiguranje da IAEA može nadzirati iranski vojni program, ali znači i vojnu komponentu. Mislim da to svi shvaćaju.
Vjerujem kako izraelska vlada shvaća, da ja kao predsjednik SAD-a, ne blefiram. Naravno, ne idem okolo i javno iznosim koji su nam točno planovi, ali vjerujem da i Iran i Izrael shvaćaju da kad SAD kaže kako je neprihvatljivo da Iran ima nuklearno oružje, mislimo što kažemo. Dopustite da vam točno objasnim zašto je ovo toliko važno za nas.
Uz veliku opasnost koja prijeti Izraelu, jednom od naših najvažnijih saveznika na svijetu, uz nečuvenu retoriku Irana koji prijeti Izraelu putem iranskih vođa - ako Iran dobije nuklearno oružje, to bi se potpuno kosilo s mojom politikom o ne-proliferaciji. Postoji velika opasnost da bi iransko nuklearno oružje moglo završiti u rukama terorista.
Nadalje, jasno je kako bi nakon toga i drugi igrači u regiji također željeli da i oni imaju nuklearno oružje. I tako biste dobili nuklearnu utrku u jednom od najosjetljivijih dijelova svijeta, regija koja je prožeta nestabilnim vladama i sektaškim tenzijama. Također, Iran bi sada imao kapacitete sponzorirati i štititi svoje pristaše koji provode terorističke napade, jer se više ne bi toliko bojao potencijalnog vojnog udara.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
