Važne priče o zlatu i njegovoj moći: Zašto ga centralne banke gomilaju? Kakve će posljedice imati EU embargo na rusko zlato? I zašto je Hrvatska prije 20 godina donijela vrlo lošu odluku po pitanju svojih zaliha?

Zadnji put smo govorili o bliskoj korelaciji između vrijednosti zlata i američkog dolara, danas priču nastavljamo i fokusirat ćemo se na dva detalja, jedan generalni - zašto centralne banke i dalje kupuju zlato? I jedan aktualni - zašto je EU odlučila uvesti embargo na rusko zlato i kako će se to odraziti po Rusiju?

Zlato je, kako i znamo, esencijalna komponenta financijskih rezervi zemalja već stoljećima, ali zanimljivo je da u novoj eri tzv. fiat novca zlato je i dalje iznimno važno. Centralne banke diljem svijeta u svom posjedu imaju preko 35.000 tona zlata, a to je čak oko jedne petine sveg zlata koje je ikad izvađeno iz zemlje.

Ali zašto centralne banke to uopće čine? Zašto gomilaju zlato? Jedan od glavnih razloga je diversifikacija rezervi. Kako i znamo centralne banke su odgovorne za nacionalne valute, ali one mogu i jesu podložne fluktuacijama na tržištu sukladno percepciji snage ili pak slabljenja nacionalne ekonomije. Isto tako znamo kako centralne banke najčešće prvo posežu za ručkom koja određuje kamatne stope. Ako ekonomija uspori onda smanjuju kamatne stope ne bi li novac postao dostupniji. Ali što ako je ta ručka već spuštena skoro pa do nule? U tom slučaju centralne banke više ne mogu koristiti svoju "moć" da preko komercijalnih banaka stvaraju novi novac. I što onda? Preostalo im je još samo jedno - moraju tiskati dodatni novac.

Ali to stvara dobro poznati problem. Naime, centralna banka teoretski može štampati koliko god želi novca, ali svaki put kad to napravi vrijednost same valute će neminovno pasti - pošto je odjednom ima više. Sve čega ima "više" gubi na vrijednosti, to je osnova zakona o ponudi i potražnji.

No, zlato, za razliku od štampanog novca, nije beskonačno. Zlato je ograničeni metal i kao takav nije ga lako nadopuniti u trezorima...

Kako smo i rekli, pošto postoji korelacija između zlata i dolara, centralne banke mogu koristiti svoje zalihe i dolara i zlata (najčešće drže oboje) kako bi sačuvali svoje rezerve u vrijeme tržišne volatilnosti.

Kupuju li centralne banke i dalje zlato? Kako koje. Najveće ga već imaju u tolikim količinama da ni ne kupuju više. Kada govorimo o velikim ekonomijama zapada kao što su primjerice SAD, Njemačka, Francuska ili pak Italija, njihove centralne banke poprilično su "pune" zlatom. Očekivano, SAD ima najviše zlata, preko 8100 tona što predstavlja oko 78% američkih stranih rezervi. Jasno, to ne čudi imajući u vidu kako američki dolar u slučaju SAD-a nije "strana rezerva" (ali jest diljem ostatka svijeta) pa stoga gomilaju zlato.

Druga na listi, s dvostruko manjom količinom zlata, je Njemačka, a u Njemačkoj zlato također predstavlja veliki udio u stranim rezervama, skoro kao i američki, 74%.

Kad već spominjemo pojedine zemlje, kako izgleda zlatni "top 10"? Na trećem mjestu je, što će možda neke iznenaditi, Italija - ona u svojim trezorima drži oko 2452 tona zlata. Odmah nakon nje na četvrtom mjestu nalazi se Francuska s gotovo istom količinom - 2436 tona. Slijedi Rusija s oko 2300 tona zlata. Iza Rusije na 6. mjestu je Kina s 1948 tona zlaza. Nakon nje dolazi Švicarska koja u svojim trezorima drži 1040 tona zlata. Slijedi Japan s 846 tona. Na devetom mjestu je Indija s 754 tona. I na desetom mjestu imamo Nizozemsku koja posjeduje ukupno 612 tona zlata.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.