Američka obavještajna zajednica jučer je objavila dugo očekivani izvještaj o 'ruskim hakerima' koji su ukrali i zatim poslali WikiLeaksu za objavu više od 30.000 elektroničkih pisama Demokratske stranke. Kako navode autori, objavljena verzija predstavlja dio izvještaja s kojeg je skinuta oznaka povjerljivosti, dok je cjelokupna verzija dostupna predsjedniku i onima kojima predsjednik odobri uvid.
Novoizabrani predsjednik Donald Trump rekao je jučer nakon sastanka na kojem mu je predstavljeno izvješće (s direktorom američke Nacionalne obavještajne službe Jamesom Clapperom) da je njihov razgovor bio konstruktivan, te da ima 'ogromno poštovanje' za rad i službu ljudi iz obavještajne zajednice. Američki mediji istaknuli su, skoro prijekorno, da Trump čak i poslije uvida u izvještaj ostaje pri tvrdnji da nikakvi hakerski napadi nisu utjecali na ishod izbora.
U javnom dijelu izvješća nisu predstavljeni dokazi da su ruski hakeri djelovali po nalogu Vladimira Putina, niti ima dokaza da su ruski hakeri uopće sudjelovali u objavljivanju kompromitirajućih mailova Hillary Clinton i Demokratske stranke. Sadržaj izvješća je izrazito političkog karaktera, a u njemu nema novoga, što već nismo čuli. Tvrdnje iz stožera Demokratske stranke i od Hillary Clinton, koje su bezbroj puta ponovljene u posljednjih nekoliko mjeseci, a naročito nakon izbora 8. studenog prošle godine, ključno su uporište ovog izvješća. Evo nekoliko upečatljivih odlomaka.
Ruski napori da utječu na američke predsjedničke izbore 2016. predstavljaju najnoviji izraz dugogodišnje želje Moskve za podrivanjem liberalno demokratskog poretka koji predvodi SAD, ali su ove aktivnosti pokazale značajnu eskalaciju u izravnosti, razini djelovanja i obimu angažiranja u odnosu na prethodne operacije. Procjenjujemo da je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio kampanju utjecaja u 2016. ciljajući američke predsjedničke izbore. Ruski ciljevi bili su potkopati vjeru javnosti u demokratski proces u SAD-u, ocrniti tajnicu Clinton i naštetiti njenom izboru i potencijalnom predsjednikovanju.
Putin i ruska vlada pokazali su jasnu sklonost prema novoizabranom predsjedniku Trumpu. S velikim uvjerenjem to sudimo. Također smo procijenili da su Putin i ruska vlada težili da povećaju Trumpove izbore šanse diskreditirajući tajnicu Clinton i javno joj se suprotstavljajući u njegovu korist. Sve tri agencije se slažu u tome. CIA i FBI imaju visoko povjerenje u taj sud, a NSA umjereno.
Utjecaj Moskve evoluirao je tijekom kampanje na temelju ruskog razumijevanja izbornih izgleda dva glavna kandidata. Kada se Moskvi učinilo da će tajnica Clinton vjerojatno pobijediti na izborima, kampanja ruskog utjecaja fokusirana je na podrivanje njenog budućeg predsjedništva. Dodatne informacije izašle su na svjetlost dana do dana izbora, kombinirane s ruskim ponašanjem od ranog studenog 2016. pojačale su našu uvjerenost u naše procjene ruskih motiva i ciljeva.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
