Sporazum iz Minska nije savršen niti je implementiran onako kako se očekivalo, no progres na istoku Ukrajine ipak je ostvaren. Sukobi su se znatno smanjili, teško naoružanje se ipak povlači. Dakako, situacija nije trajno riješena, ponovno nagla eskalacija uvijek je moguća, naročito ako s bilo koje strane postoji politička volja za takvo što.
Postoji li? U nekim centrima svakako postoji jer završetak sukoba na ovaj način nikako im ne odgovora. Naime, ako sukob na istoku Ukrajine zaista završi potpunom implementacijom sporazumu iz Minska, to onda znači da će Ukrajina svakako završiti s nekim oblikom federalnog ustroja ili kao tzv. "zamrznuti sukob".
Unatoč kompleksnosti ovog sukoba, ishodi koji definiraju pobjednike i gubitnike ipak su, možda nažalost, vrlo jasni i precizni. Stvari stoje otprilike ovako - svaki ishod koji bude trajno blokirao ulazak Ukrajine u sastav NATO pakta, odnosno svaki ishod u kojem Kijev ne vrati kompletnu kontrolu nad cijelom istočnom Ukrajinom, biti će pobjeda Rusije, jer Rusija se od puča u Kijevu angažirala po tom pitanju, cilj je spriječiti prodiranje NATO-a na njihovu granicu s ove strane.
Drugi ključni igrač u kontekstu Ukrajinske krize je SAD, a SAD želi upravo obrnuto od onoga što Rusija želi, želi povratak kompletne kontrole Kijeva nad istočnom Ukrajinom i što brža integracija Ukrajine u sastav NATO pakta. Time se, dakako, kompletan ukrajinski narod stavlja u ogromnu, egzistencijalnu, opasnost u slučaju da jednog dana zaista dođe do otvorenog rata između Rusije i NATO-a.
Što je s trećim ključnim igračem, Europom? EU ima svoje interese u Ukrajini, a to je prebacivanje Ukrajine iz ruske sfere interesa u europsku (ekonomsku) sferu interesa. Je li Europi zaista toliko važno da Ukrajina postane dio NATO pakta? Baš i ne, to je fiksacija SAD-a, ali ne i Europe, Europa primarno želi što brže otvoriti nedavno zatvorene i nove ekonomske puteve.
Znači li to da su europske i ruske preference po pitanju ishoda Ukrajinske krize komplementarne? Donekle, ali svakako ne potpuno. Ipak, Europa i Rusija bi se mogle dogovoriti oko kompromisnog rješenja. To nikako neće biti lako, što smo imali i prilike vidjeti za vrijeme sastanka u Minsku gdje su pregovori lidera Normandijske četvorke (Putin, Hollande, Merkel i Porošenko) potrajali večer, noć i jutro, ukupno gotovo 15 sati.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
