Kina je svjetska sila koja se ne voli previše isticati, naročito kada je riječ o njenim vanjskopolitičkim stavovima. Kada i ima nešto bitno za poručiti ostatku svijetu onda preferira to učiniti putem polu-službenih kanala, primjerice tekstovima u dnevnim partijskim novinama.
No, to nipošto ne znači da Kina ne prati pozorno sve što se događa oko nje, bliže i dalje. Takvim pristupom sama sebi daje na važnosti i težini. Kao mudar vojskovođa koji zna da nije dobro pretjerano se pokazivati pred svojim vojnicima, tako i Kina svoje izjave vješto tempira, tek rijetko ih plasira u službenom formatu, no kada to čini onda one imaju popriličan odjek.
To je pristup gotovo dijametralno suprotan onome SAD-a gdje State Department radi dan i noć kako bi adresirali svaku situaciju bilo gdje u svijetu, od Tajlanda, do Venezuele, Sudana do Grčke i šire.
Kada je riječ o kineskom stajalištu prema aktualnoj krizi u Ukrajini, za sada je stav bio krajnje diplomatski te su se izjave svodile na to kako bi sve strane trebale raditi na de-eskalaciji i prema političkom rješenju. Drugim riječima, vrlo protokolarne izjave.
"Rusija ima legitimne sigurnosne zabrinutosti, a vama su resursi ograničeni"
No, danas dolazi do jednog iznenađenja - visoki kineski dužnosnik, ambasador u Bruxellesu, Qu Xing, izašao je s puno konkretnijim izjavama, najsnažnijim do sada kada je riječ o kineskom stavu prema Ukrajinskoj krizi. Štoviše, čak bi se moglo reći da je na neki način "očitao bukvicu" SAD-u, što Kina ne čini često, ali kada čini, očekuje da se njene izjave shvate krajnje ozbiljno.
Qu XingU suštini, poručio je kako bi Zapad trebao uzeti u obzir ruske "legitimne sigurnosne zabrinutosti". To je nešto što i Rusija već duže vrijeme nastoji objasniti Zapadu, da njihov cilj nije provoditi nikakvu agresiju prema Europi, ali da će itekako braniti svoju sigurnost, pa čak i kada se ta obrana sigurnosti, realno gledajući, proteže i izvan domene striktnog pokoravanja međunarodnom pravu.
Dakako, ako bismo na cjelokupnu krizu u Ukrajini gledali iz pozicije međunarodnog prava onda je točno da Ukrajina može, ako želi, pristupiti NATO paktu, to jest njeno suvereno pravo, tako da problem u konačnici i nije u njoj već u samoj naravi NATO-a kao vojne organizacije. NATO, na čelu sa SAD-om, predstavlja prijetnju Rusiji. Ova organizacija, koje svojevoljno napada druge zemlje, je ta koja u određenim aspektima briše važnost međunarodnog prava. Američki raketni štit na prostoru istočne Europe također je faktor koji ne dozvoljava slijepo vođenje politike sukladno međunarodnom pravu.
Stav Rusije se sada, nakon eskalacije u Ukrajini i priča o tome da bi Ukrajina mogla postati NATO članica, svodi otprilike na "znamo kako to izgleda, ali tako je". To je stav Rusije koji nailazi ne veliku razinu kritike od strane Zapada, ali Kina sada prekida svoju šutnju i zapravo poručuje i Rusiji i Zapadu kako ona "razumije" rusko stajalište, kako je ono opravdano i argumentirano.
Qu Xing je savjetovao Zapadnim silama da prekinu s "mentalitetom nultih suma" u odnosu s Moskvom te da "uzmu u obzir stvarne sigurnosne zabrinutosti Rusije " (o nultim sumama u Ukrajini: Ukrajinska kriza u širem kontekstu: Nulte sume su egzistencijalna prijetnja narodima Europe).
Kineski ambasador s uredom u Bruxellesu, istom gradu gdje je i sjedište NATO pakta, ide i korak dalje pa SAD-u pojašnjava kako njihova aktualna politika neće imati dobre posljedice po njih. "SAD odbija vidjeti kako njihova prisutnost u svim dijelovima svijeta počinje slabiti, ali njihovi resursi su ograničeni i morati će se jako dobro naraditi da zadrže svoj utjecaj u vanjskim pitanjima", rekao je.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.