U potrazi za zaboravljenim, ali superiornijim glazbenim formatima: Što je to super audio CD (SACD)? I kako se prebaciti iz stereo u višekanalnu zonu?

Kako slušate glazbu? Streaming? Spotify? YouTube? U svakom slučaju velika je vjerojatnost, statistički gledano, da glazbu puštate s nekog plaćenog ili besplatnog servisa. Možda pak na svojem hard disku posjedujete poveći broj MP3 datoteka koje ste "legalno" nabavili. Ali možda puštate glazbu i s kakvog fizičkog medija - statistički su manje šanse, ali veće no prije recimo koju godinu.
Već smo pisali o "uskrsnuću" vinil ploča (vidi: Povratak vinila i glazbe u rukama: Zašto ponovno raste prodaja gramofonskih ploča i što nam to govori o svijetu u kojem živimo?). Ne čudi da se vinil "vraća" - to je idealan format za sve one koji žele glazbu koju vole "držati u rukama". To je povratak ne toliko samog zvuka koliko iskustva, odnosa prema samoj glazbi.
U moru streaming opcija postajemo kaotični. Ili slušamo pjesmu po pjesmu, zaboravljajući na sam koncept albuma kao jedine tematske i glazbene cjeline, ili pak pod teretom svih tih opcija biramo kakav background music, "samo da nešto svira".
Ali fizička glazba ima brojne prednosti i nije samo stvar nostalgije, što ćemo danas nastojati i argumentirati. Znate kako su nekad ljudi jako pazili na kvalitetu svoje odjeće i kupovalo se "da traje"? Taj pristup se uvelike raspao pod teretom jeftine i lako dostpne proizvodnje. Isto vrijedi za toliko toga u današnjem svijetu, a svakako i za glazbu.
Nekoć, naročito 70-ih godina, pravi ljubitelji glazbe slušali su je na vrlo kvalitetnim strojevima prema kojima su današnja potrošačka oprema samo blijeda sjena. Glazba se slušala na kvalitetnom hi-fi, komponentama koje su bile razdvojene jedne od drugih, gdje nije sve bilo "nagruvano" u jednu kutiju.
Danas se hi-fi glazbom bave još samo audiofili (što može biti jako skup "sport") dok većina glazbu sluša preko često katastrofalno loše reprodukcije. Slušanje glazbe preko mobitela je, ako nam je cilj zaista čuti kvalitetu, jedna od lošijih opcija. Da, a upravo ona je najčešće korištena!
Zvučnici na televizoru? Zvučnici od računala? Laptopa? Sve su to često vrlo inferornije reprodukcijske metode. Dobro, poanta nije snobovski kritizirati većinu izvora zvuka u današnjim domovina, upravo suprotno! Poanta je dati neke sugestije kako zvuk, ako volite glazbu, možete učiniti znatno boljim uz ne baš velike investicije.
Ako već imate zvučnike u svojoj prostoriji najjeftiniji savjet je obratiti pozornost "smeta" li nešto vašem zvuku? Je li zvuk pomalo "odzvanjajući"? Možda je problem pod neposredno uz zvučnike. Naime, zvuk putuje u valovima, ali ne u samo jednom pravcu. Da, većina zvuka ide prema vama, ako sjedite pred zvučnikom, ali dio se uvijek odbija i od poda te vam se vraća kao refleks, odnosno zvuk sa zakašnjenjem i kvari cjelokupni dojam. Tome je srećom lako doskočiti. Jednostavno pred zvučnike stavite tepih!
Naravno, "korekcija" prostora za stvaranje što idealnijeg zvuka je cijela znanost sama za sebe i jasno je da veliki savjeti mogu biti jako u kontradikciji s mogućnostima, a često i bračnim partnerom!
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.