U potrazi za ocem stoicizma: Da bi stasali Seneka i Marko Aurelije kojima se svijet iznova divi, ali i rano kršćanstvo, morao je postojati genijalni um, Zenon Kitijski, koji će biti u stanju brodolom života pretvoriti u najljepšu transformaciju

Neke stare filozofije s lakoćom preskaču stoljeća i milenije, ravno u našu sadašnjost, kao da je sve to vrijeme između bila samo pauza. Naravno, postoji očito nešto i u našoj aktualnoj stvarnosti što nas čini podobnima za prihvaćenje drevnih mudrosti.

Da moderan život nema tendenciju biti težak i krajnje nepredvidljiv, koliko bi nam rezonirale drevne ideje koje mogu umanjiti teret takvih izazova? A stoicizam je ultimativna ideja sa nošenje sa svakim teretom.

U vrijeme naše permanentne tehnološke revolucije upravo je stres stalne promjene onaj koji nas često izbacuje iz "ravnoteže". Skoro svi antički filozofi, od istoka do zapada, propagirali su da je promjena nešto nezaustavljivo i trajno. Točno, ali promjene u njihovo doba ipak su imale određen ritam, bile su sagledive. Godišnja doba su se mijenjala i vraćala na staro, ljudi su živjeli i umirali, ali ipak po jednoj predvidljivijoj putanji.

Mi smo danas suočeni s ekstremnom nepredvidljivošću. Uz sve one "temeljne" nepredvidljivosti, igru sudbine koja nas svaki dan iznenada može pokositi ili nagraditi, dobili smo i pregršt novih. Ne znamo jesu li naši poslovi permanentni, a samim time i naš identitet.

Povrh toga sustav vrijednosti prema kojima bi se navodno trebalo živjeti u stalnom je velikom i ubrzavajućem vrtlogu promjena na koje bismo se ili trebali adaptirati ili im dati da nas frustriraju. Jasno, tu su i neke sigurnosti koje uzimamo zdravo za gotovo u usporedbi s davnim vremenima. Ne moramo toliko strepiti oko osnovnih potrepština. Hrane ima u izobilju, pod uvjetom da možemo zadržati posao i priuštiti si je. U isto vrijeme na svaku našu sigurnost dolazi neki oblik moderne nesigurnosti. Je li hrana koju konzumiramo zdrava? Je li naš krov nad glavom zaista siguran ili ćemo vlastitom ili tuđom greškom upasti u financijske nevolje pa će nam ga banka oduzeti?

Ne čudi stoga da neke stare filozofije danas doživljavaju posebno snažan povratak, ali i novi procvat. To se prije svega može reći za stoicizam koji je u zadnjih nekoliko godina toliko iznova propagiran da mu čak prijeti "opasnost" da postane termin koji gubi na značaju kod šire populacije, kao što je recimo svjesnost (eng. mindfulness), kognitivna vještina koja datira iz vremena budističkog učenja.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.