X
Akcija: 1-godišnja pretplata za  540 kn  360kn (47,78 €) !
Akcija je ograničena - traje do isteka vremena ili do isteka paketa!
Preostalo paketa: 5 od 5
Preostalo vremena: 00:55:30
Akcija traje do 12:00 po zagrebačkom vremenu.
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

U potrazi za de-eskalacijom: Može li Srbija biti medijator između EU i Rusije i što bi to značilo za političku budućnost Beograda?

PIŠE: | Foto: kremlin.ru
Objavljeno:
Od svih zemalja Europa Srbija se vjerojatno ponajviše našla na raskolu između dva svijeta. S jedne strane Beograd aktivno nastoji uskladiti državni i ekonomski sistem s ciljem pridruživanja Europskoj Uniji, dok s druge strane postoji prijateljski i partnerski odnos s Moskvom kojeg se Srbija ne planira odreći.

Ovakva politika je do prije nekoliko godina bila laka za provedbu, pa čak i pozitivna po Srbiju koja bi kao potencijalna buduća EU članica mogla imati koristi od dobrih odnosa i s Bruxellesom i s Moskvom. No, danas su odnosi između EU i Rusije znatno srozani zbog Ukrajinske krize.

Može li Srbija, koja ima dobre odnose s obje strane, u ovoj situaciji nastupiti kao medijator? Srpsko vodstvo je svakako spremno pokušati, mada to neće biti jednostavan zadatak. No, u konačnici bi takav scenarij bio pozitivan za sve strane, možda ponajviše za samu Srbiju koja bi tim potezom sebe eksponirala na političkoj pozornici Europe, a ako bi takvi pregovori rezultirali određenom de-eskalacijom, učinili bi veliku stvar za generalnu sigurnost Europe.

Ukrajinska kriza, pa čak i u ovoj fazi, puno je opasnija nego što mnogi misle ili im se čini. Na terenu i dalje imamo rat, ginu vojnici, ginu civili, a to je situacija kao stvorena za nepredvidljive eskalacije.

Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko još jednom, po običaju, pretjeruje, pa tako tvrdi kako je u istočnu Ukrajinu ušlo 9,000 vojnika. Druge strana, ruska, pak tvrdi kako nije ušao nitko. Dakako, obje strane izbjegavaju istinu i svojim izjavama prezentiraju dvije krajnosti koje nemaju veze sa stvarnošću na terenu.

Zna se što koja strana želi - Ukrajina želi vratiti kompletan teritorij pod upravu Kijeva, a takav scenarij bi u ovoj fazi rezultirao egzodusom velikoj broja stanovnika iz istočne Ukrajine, etničkih Rusa, koji bi otišli ili sami ili, još gore, bili prognani.

Rusija želi da samoproglašene Narodne Republike Donjeck i Lugansk prežive, ali ih ne želi vidjeti kao dio ruskog teritorija. Krim je bila jedna sasvim druga - povijesno, strateški, demografski i operativno - priča. Uspoređivati Krim i Donbas je nemoguće. Da Rusija zaista pokrene plan s ciljem aneksije istočne Ukrajine, to bi bila čista ludost i najopasniji mogući korak.

Srećom, za sada, nema indicije da bi Moskva to željela učiniti. No, takav stav postojati će do onda dok Moskva misli kako bi takvim potezom mogla nešto izgubiti, a to se primarno odnosi na ekonomiju. Što Moskva zapravo želi? Želi status quo na istoku Ukrajine, prekid sukoba i ponovnu ekonomsku normalizaciju odnosa sa Zapadom. Želi znatno veću autonomiju za pobunjene regije kako bi joj iste dugoročno koristile kao garancija da Ukrajina neće postati punopravna članica NATO pakta.

Da, točno je da NATO zahtjeva da njegove članice imaju posve riješena teritorijalna pitanja (št...
Poštovani, riječ je o tekstu starijem od 60 dana te je stoga komentiranje zatvoreno.
1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
1 mjesec
100 kuna (13,27 €)
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
Ograničena akcija
AKCIJA! 1-godišnja pretplata!
 540 kn  360 kn (47,78 €)  
(mogućnost plaćanja i na rate:
30 kuna mjesečno*)
*Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke).
Izaberi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Specijalna ponuda je ograničena, iskoristite je dok traje!


 
Pristup samo ovom tekstu
30 kuna (3,98 €)
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.