Prema mišljenju medija, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan napravio je golem zaokret u kontroverznoj vanjskoj politici svoje zemlje, te postao puno umjerenijom snagom na događajima bogatom Bliskom istoku. Prije svega se to odnosi na popravljanje veza s Izraelom i Rusijom, ali i nagađanjima kako će se Ankara ponovno približiti Egiptu, negdašnjoj najvećoj snazi arapskog svijeta.
Turska je postigla ugovor s Izraelom o obnovi bilateralnih odnosa u tajnim pregovorima, te tako povratila postojanost veza sa židovskom državom prvi puta nakon krize s brodom Mavi Marmara 2010. S obzirom da je Turska tražila skidanje blokade Pojasa Gaze kao preduvjet za bilo koji razgovor, ovo približavanje je bio Erdoganov poraz. Turci su odbacili svoj preduvjet, a Izrael se ispričao i obećao platiti odštetu stradalima u incidentu Mavi Marmara. Dvije će strane sada poslati veleposlanike, a Turskoj je dozvoljen dovoz humanitarne pomoći u Gazu preko izraelske luke Ašdod, ali samo nakon što Izraelci provjere radi li se o proizvodima koje Tel Aviv dopušta. No, ovdje se ne radi o nekoj normalizaciji, jer je tek potrebno institucionalizirati gospodarsku, diplomatsku i vojnu suradnju, pri čemu valja naglasiti da je Izrael, poslovično, zabrinut zbog turske nove političke kulture koja graniči s antisemitizmom - rezerviranim samo za Izraelce, ali ne i za Arape.
Nakon što je poslao pismo isprike ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu zbog rušenja ruskog zrakoplova na tursko-sirijskoj granici, očekuje se i obnova važnih odnosa s Rusijom. Ruski turisti će ponovno zasjati kao glavni gosti na turskim obalama, ali daleko je to od stvarnog popravljanja političkih i gospodarskih veza.
Sada Moskva očekuje izravnu i temeljitu promjenu turske vanjske politike, osobito prema Siriji, te jasan kraj turske potpore sunitskim pobunjeničkim skupinama koje nerijetko koketiraju s terorizmom. Osobito je potrebno vidjeti kako će Turska percipirati svoju granicu sa Sirijom i kako će se boriti protiv Daeša. Ruski premijer Dmirij Medvjedev i glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova bili su jasni da turska isprika ne može odmah obrisati godinu dana neprijateljskog stava. Takva neozbiljnost, u stilu "pogriješili smo, samo smo se šalili, idemo opet raditi zajedno", pokazuje tursku nemogućnost održavanja strategije te taktički zaokret prema upravljanju stabilizacijskog procesa.
U međuvremenu je Erdogan napravio i niz zanimljivih zaokreta prema vladi Abdela Fataha al-Sisija u Egiptu, koju je od rušenja Mohameda Morsija i vlasti Muslimanskog bratstva u srpnju 2013. nazvao nelegitimnom. Javna je tajna da je Saudijska Arabija pokušala posredovati između Ankare i Kaira, kako bi nastala čvrsta tripartitna veza između tri velike sunitske sile na Bliskom istoku.
Tako je turski premij...
Turska je postigla ugovor s Izraelom o obnovi bilateralnih odnosa u tajnim pregovorima, te tako povratila postojanost veza sa židovskom državom prvi puta nakon krize s brodom Mavi Marmara 2010. S obzirom da je Turska tražila skidanje blokade Pojasa Gaze kao preduvjet za bilo koji razgovor, ovo približavanje je bio Erdoganov poraz. Turci su odbacili svoj preduvjet, a Izrael se ispričao i obećao platiti odštetu stradalima u incidentu Mavi Marmara. Dvije će strane sada poslati veleposlanike, a Turskoj je dozvoljen dovoz humanitarne pomoći u Gazu preko izraelske luke Ašdod, ali samo nakon što Izraelci provjere radi li se o proizvodima koje Tel Aviv dopušta. No, ovdje se ne radi o nekoj normalizaciji, jer je tek potrebno institucionalizirati gospodarsku, diplomatsku i vojnu suradnju, pri čemu valja naglasiti da je Izrael, poslovično, zabrinut zbog turske nove političke kulture koja graniči s antisemitizmom - rezerviranim samo za Izraelce, ali ne i za Arape.
Nakon što je poslao pismo isprike ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu zbog rušenja ruskog zrakoplova na tursko-sirijskoj granici, očekuje se i obnova važnih odnosa s Rusijom. Ruski turisti će ponovno zasjati kao glavni gosti na turskim obalama, ali daleko je to od stvarnog popravljanja političkih i gospodarskih veza.
Sada Moskva očekuje izravnu i temeljitu promjenu turske vanjske politike, osobito prema Siriji, te jasan kraj turske potpore sunitskim pobunjeničkim skupinama koje nerijetko koketiraju s terorizmom. Osobito je potrebno vidjeti kako će Turska percipirati svoju granicu sa Sirijom i kako će se boriti protiv Daeša. Ruski premijer Dmirij Medvjedev i glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova bili su jasni da turska isprika ne može odmah obrisati godinu dana neprijateljskog stava. Takva neozbiljnost, u stilu "pogriješili smo, samo smo se šalili, idemo opet raditi zajedno", pokazuje tursku nemogućnost održavanja strategije te taktički zaokret prema upravljanju stabilizacijskog procesa.
U međuvremenu je Erdogan napravio i niz zanimljivih zaokreta prema vladi Abdela Fataha al-Sisija u Egiptu, koju je od rušenja Mohameda Morsija i vlasti Muslimanskog bratstva u srpnju 2013. nazvao nelegitimnom. Javna je tajna da je Saudijska Arabija pokušala posredovati između Ankare i Kaira, kako bi nastala čvrsta tripartitna veza između tri velike sunitske sile na Bliskom istoku.
Tako je turski premij...
