Turska ekonomija i njeni golemi problemi: Trgovinski deficit, lira koja se urušava, galopirajuća inflacija, previše USD u depozitima, Erdoganova ambicija vođenja fiskalne i monetarne politike, izostanak ruskih turista, averzija prema kamatnoj stopi...

Kada se govori o Turskoj u vanjskopolitičkom kontekstu ona se i dalje doima kao moćan i važan faktor - njene zahtjeve bilo je potrebno zadovoljiti da bi Finska i Švedska ušle u NATO savez, Ankara je trenutačno glavni pregovarač oko plana za izvoz ukrajinskog žita (te pritom direktno pregovara i s Moskvom i s Kijevom, kao i UN-om), u isto vrijeme najavljuje novu vojnu operaciju u Siriji... No, u pozadini turska ekonomija nalazi se u popriličnom kaosu.

Počnimo s turskom valutom, lirom. 2008. godine, dakle na vrhuncu globalne financijske krize, s jednom turskom lirom dobili biste skoro pa jedan američki dolar - točnije 0.86 USD. Danas? S tom istom lirom možete dobiti svega 0.059 od jednog dolara. Da, jedna dodatna nula se tu stvorila. Samo u zadnjoj godini vrijednost turske lire pala je za 22%.

Dakle, imamo jako slabu valutu koja nastavlja slabiti. Što smo naučili u zadnjem tekstu o snazi valute (vidi: Što su to valutni ratovi i zašto mogu biti pogubni: Zbog čega neke zemlje namjerno žele smanjiti vrijednost svoje valute?)? Naučili smo da slaba valuta pogoduje izvozu dok snažna valuta pogoduje uvozu. Što to pak znači u kontekstu Turske? Je li ona više orijentirana na izvoz ili na uvoz? Što mislite?

Nije da baš posvuda nailazimo na "made in Turkey", dobro, možda kod nekih prehrambenih proizvoda, ali Turska je svakako zemlja koja više uvozi nego izvozi. Kako stoje brojke? Prema podacima za 2019. godinu Turska je izvezla 182 milijardi USD proizvoda, a uvezla oko 200 milijardi USD. Dakle, Turska ima trgovinski deficit od nekih 18 milijardi USD, odnosno negativnu trgovinsku bilancu.

Naravno, to ne treba posebno ni pojašnjavati, svaka zemlja generalno bi voljela više izvoziti nego uvoziti, ali nikad neće sve to postići jer svijet na kojem živimo je ograničen. No, pritom stvari nisu baš tako crno-bijele jer ekonomija se ne svodi samo na "export-import", tu je još jako puno faktora kao što su, jasno, domaća potrošnja. Drugim riječima, nipošto ne možemo reći da ako neka zemlja ima pozitivnu trgovinsku bilancu da se samim time u toj zemlji "živi bolje". Ipak, u nekakvom prosjeku to možda i jest slučaj, ali postoje poprilične iznimke.

Primjerice, najveća ekonomija svijeta, SAD, ima negativnu trgovinsku bilancu - godišnje izvezu 1.65 bilijuna USD proizvoda i usluga dok u isto vrijeme uvoze 2.5 bilijuna USD. Spomenimo pritom da ovdje govorimo o proizvodima, na koje uvijek otpada većina uvoza-izvoza, ne o uslugama koje također mogu biti značajan udio (ali su ipak manji). Tako pak SAD izvozi 875 milijardi USD usluga dok ih uvozi 588 milijardi USD. To je svakako dobar ekonomski podatak po SAD, kad postoji suficit u uslugama.

Može biti poprilično problematično ako je vaša država uvoznik usluga jer to doslovno potvrđuje da je vrlo ovisna o vanjskom "znanju". Uzmimo Rusiju kao primjer, ona, očekivano, ima znatan suficit kad je riječ o proizvodima jer je veliki izvoznik energetike - godišnje izveze oko 420 milijardi USD, a uveze "samo" 254 milijardi USD. To je suficit od čak 166 milijardi USD. U isto vrijeme na području usluga Rusija izvozi 61 milijardi USD, a uvozi znatno više - 98 milijarde USD. Dobro, moglo bi se reći da uz toliki izvoz energenata ima "dovoljno" za uvoz usluga, ali to vrijedi za "normalna vremena" dok u vrijeme ovakvih sankcija može postati veliki problem.

Slične omjere ima i Kina, iako su same brojke znatno veće. Kina godišnje izvozi 2.38 bilijuna USD proizvoda (dvostruko više nego SAD), a uvozi 1.9 bilijuna USD. No, u uslugama kao i Rusija još uvijek ima popriličan deficit - uvozi 505 milijarde USD dok izvozi više nego dvostruko manje, 244 milijardi USD.

Vratit ćemo se uskoro na Tursku, ali kad se već bavimo ovim brojkama spomenimo i Hrvatsku. Ona uvozi 26 milijardi USD proizvoda, a izvozi 14 milijardi USD. No, u području usluga ima veliki suficit - izvozi preko 16 milijardi USD dok uvozi svega 5 milijardi USD. Dakako, ove brojke su ovakve zbog turizma koji se kategorizira kao usluga.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.