Jačanje odnosa s Turskom već je nekoliko godina jedan od stupova mađarske politike 'Istočnog otvaranja'. Ona ima dva cilja: povećati ekonomske koristi od odnosa sa zemljama koje nisu članice EU-a i razlikovati Mađarsku u politici EU-a. Mađarska nije željela osuditi vojnu operaciju Turske u Siriji i blokirala je usvajanje kritične zajedničke izjave EU u listopadu ove godine. Tursku intervenciju smatra korisnom ako zaustavi još jedan val izbjeglica koji stižu u EU.
Mađarska (jedina zemlja EU u kojoj se vlast predstavlja kao nosioc neliberalne demokracije) posljednjih godina pokazuje političku potporu turskim vlastima (koje nije briga je li njihova republika liberalna ili neliberalna), najčešće među zemljama EU. Suprotno stavu EU, mađarske vlasti podržale su akcije turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana u Siriji. Nakon što je Turska u listopadu pokrenula svoju vojnu operaciju, Mađarska je blokirala usvajanje zajedničke izjave država članica kojom se osuđuje intervencija Turske. Dokument je na kraju objavljen kao deklaracija visokog predstavnika EU za vanjsku i sigurnosnu politiku, iako to nije spriječilo da se cjelokupna europska vanjska politika shvati kao iznimno slaba. Međutim, Mađarska se nije usprotivila daljnjim akcijama EU-a u vezi s tim pitanjem, uključujući usvajanje zaključaka nakon Europskog vijeća od 17. do 18. listopada. U njima je Vijeće apeliralo na Tursku da okonča vojne operacije, povuče trupe iz Sirije i poštuje međunarodno humanitarno pravo. Također, zastupnici iz vladajuće stranke Fidesz glasali su za rezoluciju koja poziva na sankcije protiv Turske. Mađarska je prethodno zastupala izoliranu poziciju u EU-u prema Turskoj, uključujući i stav iz srpnja 2016. kada je neuspjeli vojni udar protiv turskih vlasti terorističkim napadom prihvatila kao činjeničan i izrazila solidarnost s njima. U to vrijeme, mađarska vlada usprotivila se Europskoj uniji da utječe na unutarnje poslove Turske i bila je protiv zahtjeva za poštivanjem demokratskih standarda pri traženju planova i dokaza za puč.
Mađarska podržava trenutne turske vlasti, jer je uvjerena da Turska igra ključnu ulogu u ublažavanju pritisaka na EU u vezi s migrantskom krizom. Prihvaćajući turski diskurs, Mađarska je prepoznala stvaranje 'sigurnosne zone' u koju će biti poslane neke sirijske izbjeglice - izvan Turske - kao nužni uvjet za sprečavanje nove migracijske krize u EU. Istovremeno je konfrontacija s eurotijelima već neko vrijeme dio europske politike mađarske vlade. Od 2010., ovi 'sukobi s Bruxellesom' korišteni su, s jedne strane, u domaćoj politici kao retorički uređaj za stvaranje slike neprijatelja i osjećaja vanjske prijetnje, kao i naglašavanje neovisnosti vlasti u procesima odlučivanja. S druge strane, ovi sukobi prerastaju u stvarne pravne i diplomatske sporove, slabeći koheziju EU.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.