Transatlansko trgovačko i ulagačko partnerstvo (TTIP) koje se trenutačno pregovara između Sjedinjenih američkih država i Europske unije ima nesigurnu budućnost. Cilj završetka ovog dogovora tijekom Obamine administracije se sada čini nerealnim. Potrebno je više političke volje s obje strane Atlantskog oceana da se ovi pregovori dovrše i potom da se krene prema TTIP-u. Tajnovitost ovih pregovora i moć multinacionalnih korporacija koje stoje iza ovog dogovora najveća su prijetnja Europi i s razlogom se političari u europskim zemljama boje krenuti prema završetku pregovora i implementaciji dogovora.
Šira slika jest da bi TTIP lako mogao biti najznačajnija transatlantska inicijativa u nekoliko desetljeća. Prema kazivanju pobornika, on bi trebao pomoći gospodarskom rastu i stvaranju radnih mjesta, čime bi zapadni svijet postao konkurentniji na globalnoj razini. Ali, TTIP je puno više od dolara i eura. Temeljno, to je odgovor Zapada na geopolitičke i geoekonomske izazove i obrana međunarodnog liberalnog poretka.
Pobornici TTIP-a također smatraju da se radi o sveobuhvatnoj strategiji Zapada protiv rastućeg utjecaja Rusije u Europi, te da će on učvrstit transatlantsko jedinstvo te promicati energetsku sigurnost. Promicanje dinamičnije Europe koja gleda dalje od svojih granica također je jedan od ciljeva TTIP-a koji bi trebao dati europskoj vanjskoj polici jača geopolitička osjetila i jaču europsku politiku prema susjedima. Ovaj ugovor bi dodatno učvrstio i transatlantski vojni savez, s dubljim političkim i gospodarskim dimenzijama. Smatra se da bi upravo TTIP trebao biti kolektivan odgovor Zapada na rast Kine i drugih globalnih sila, jer bi postavio ključne globalne standarde za trgovinu i ulaganja te dodatno promicao liberalizaciju globalne trgovine.
Ideja transatlantske zone slobodne trgovine nije nova, već seže u povijest kroz nekoliko desetljeća. Nova transatlantska agenda potpisana je kao dokument 1995., te je pružila okvir suradnje EU i SAD-a, pri čemu se posebno istakla trgovina. Potom su osnivana različita tijela kao što su Transatlantski poslovni dijalog, Transatlantsko ekonomsko partnerstvo, te 2007. Transatlantsko ekonomsko vijeće koje je trebalo razviti ciljeve ekonomskog partnerstva i harmonizirati regulacije. TTIP je prvi puta najavio američki predsjednik Barack Obama 2013., a pregovori su službeno započeti na sastanku G8 u Sjevernoj Irskoj. Cilj stvaranja jedinstvenog tržišta koje bi se proširilo od Havaja do Crnog mora jest da se stimulira ekonomija i promiče otvaranje radnih mjesta, što je doista potrebno u vremenu štednje, malog gospodarskog rasta i visoke nezaposlenosti. TTIP bi trebao započeti lakši transfer novca i kapitala preko Atlantika, te postaviti čvrste globalne standarde poduzetništva.
S obzirom na to, tri javno objavljena cilja TTIP-a jest promicanje pristupa tržištu kroz smanjene carine na dobra i usluge, dogovor na pravilima porijekla, zaštita investicija; regulatorna pitanja i necarinske barijere; dogovor o pitanjima na globalnoj razini kao što je intelektualno vlasništvo.
Europska unija je također vrlo zainteresirana za ovaj dogovor zbog same svoje prirode. Golem demokratski deficit Europske unije proizlazi iz činjenice da je sastavljena od institucija koje su prvenstveno stvorene i prilagođene nacionalnoj državi. Pošto EU nije ni nacija, niti država, te institucije kao što su Europski parlament i Europska Komisija ne mogu djelovati u svojoj zamišljenoj formi. S obzirom na nadnacionalni duh koji vlada u Bruxellesu, onda i odluke o gospodarskom razvoju Europe favorizira nadnacionalne odnosno multinacionalne kompanije. Odgovor Viktora Orbana, a uskoro i Kaczynskog te drugih čelnika država i vlada u Europi, je zapravo očajnički pokušaj zaštite nacionalnog interesa, jer ako nema države - onda nema ni zaštite građana. S obzirom da je TTIP pokušao uvesti sudsku praksu u kojima multinacionalne kompanije mogu tužiti pojedine države, a da nakon presude te države nemaju pravo žalbe, TTIP je prouzročio mnogo rasprave o svom karakteru i smislu.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
