Svake godine, pola milijuna Meksikanaca i deseci tisuća imigranata iz Srednje i Južne Amerike ilegalno ulazi u SAD što 3200 km dugu američko-meksičku granicu čini najprometnijom na svijetu. Istovremeno, meksički narkokarteli godišnje prošvercaju u Ameriku drogu u vrijednosti od 20 od 30 milijardi dolara. Za čuvanje granice, odgovorno je preko 20.000 američkih patrolnih policajaca. Stoga ne iznenađuje činjenica da su ilegalna imigracija i trgovina drogom osjetljive teme u američkoj javnosti. Za vrijeme izborne kampanje, Donald Trump je dao zapaljivo obećanje da će sagraditi zid s južnim susjedom i kako će natjerati Meksiko da taj zid plati. Nakon što je postao predsjednik, krenuo je u ispunjavanje obećanja izazivajući oštre reakcije iz cijeloga svijeta.
No priča o Meksičkom zidu ima i svoju drugu stranu koju su mnogi zapadni mediji jednostavno zaobišli. Barijeru je napravio Clinton, unaprijedio ju je Bush, a podržali su je Hillary i Barack Obama. Zid predstavlja santu leda kompleksnih američko-meksičkih odnosa, čija trgovinska bilanca uvoza i izvoza godišnje iznosi preko 530 milijardi dolara. Izvoz u Meksiko stvara preko milijun američkih radnih mjesta, dok ilegalni imigranti predstavljaju radnu snagu u brojnim poljoprivrednim sektorima u SAD-u. S druge strane, Meksiko je kroz NAFTA-u snažno profitirao zbog smanjivanja i pada brojnih tarifa, čijim ponovnim uvođenjem sada Trump prijeti.
Iz jedne šire perspektive, zid s Meksikom se pretvorio u simbol ekonomskih i političkih razlika, bogatih i siromašnih, sigurnih i nesigurnih zemalja. Daleko od toga da se ne stremi ka rješavanju tih problema koji su desetljećima stvarali, zid s Meksikom je postao oruđe za dobivanje glasova u političkim kampanjama s obje strane granice.
Trumpova predizborna obećanja su još za vrijeme kampanje izazivali osude iz inozemstva uključujući i iz Meksika. No nakon što je ušao u Bijelu Kuću i krenuo s implementacijom određenih poteza, meksičko-američki odnosi su počeli dosezati novu razinu napetosti.
Meksički predsjednik je otkazao službeni posjet Washingtonu, a tisuće ljudi u Meksiku su počeli izlaziti na ulice u znak protesta protiv Trumpa.
Prva stvar koju je bitno naglasiti jest da je zid prvenstveno odluka koja uz fizičku ima i simboličku vrijednost. Ilegalna imigracija i trgovina drogom su osjetljiva tema za brojne američke građane posebice one za 4 države na granici: Teksas, Kaliforniju, Novi Meksiko i Arizonu.
Stoga su Meksiko i njegov predsjednik Enrique Peña Nieto poslužili Trumpu u predizbornoj kampanji za dobivanje podrške od strane brojnih američkih građana.
Drugo, barijera već postoji i počeo ju je graditi Bill Clinton devedesetih godina. Naime, granica između SAD i Meksika je dugačka 3200 km. Od toga, 1000 km najprometnijeg dijela je zaštićeno fiksnim i mobilnim barijerama koje su se počele stavljati od 1994. godine za vrijeme Clintonove administracije. Na to se nadovezuje Zid Tijuane, 30 km duga barijera koja dijeli San Diego s jedne i Tijuanu s druge strane. Radi se o najprometnijem dijelu cijele američko-meksičke granice.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
