Međunarodna financijska kriza 2008. izazvala je niz promjena na financijskim tržištima, ali jedna osobitost jest da je izazvala i veliko zanimanje za islamski financijski sektor. Zbog svog mehanizma djelovanja, islamski bankarski sektor postao je utočištem kapitala u opasnim vremenima, a posebnost jest u tome što je svoj rast islamsko bankarstvo doživjelo u neislamskim zemljama.
Dapače, u Europi više od polovice klijenata nisu muslimani. Naime, financijska kriza, sa svojim opasnim posljedicama po međunarodni financijski sustav i učinak na razne financijske institucije, pokazala je čvrsta načela islamske financijske industrije. Radi se o različitim aspektima koji doprinoste sigurnosti i ograničenju rizika, poput kredibilnosti, transparentnosti, dokazima, suradnji, integraciji i solidarnosti. Šerijatski zakon zabranjuje ekonomske i financijske transakcije temeljene na kockanju, monopolu, izrabljivanju i pohlepi.
Među temeljnim načelima islamskog ekonomskog i financijskog sustava je dijeljenje dobitka i gubitka, te istinska cirkulacija novca i nekretnina.
Šerijat zabranjuje financijske derivacije temeljene na lažnim trgovačkim dogovorima. Ova načela su proizvela veliko zanimanje i povjerenje u islamski financijski sustav, povećanu potražnju njegovih usluga i proizvoda i otvaranje islamskih bankarskih odjela u mnogim bankama.
Šerijat regulira financijske kroz muamelat, osnovica čega su međuljudski odnosi u politici, ekonomiji i društvu. U svrhu ekonomije, islamsko pravo (fikh) daje jasne upute odobrenja ili zabrane poslovnih transakcija. Na primjer, u islamskom bankarstvu nije nevažno kojom se robom trguje; financiranje ili investiranje u alkohol automatski nije dopušteno.
Osnovica zbog koje je islamsko bankarstvo toliko popularno jest zabrana kamate (riba), zabrana neizvjesnosti (garer) i zabrana kockanja (mejsir). Muamelat je sagrađen na čovjekovom, a ne sustavnom razumijevanju poslovanja i ljudskoj prirodi koja se ne smije kositi sa šerijatom.
Kamatarenje, lihvarenje, šekuliranjem vlastitim ili tuđim novcem, fiktivne transakcije, pronevjere, kreditni rejting, deregulacija propis, odbijanje odgovornosti za gubitke... to je sve zabranjeno u islamskim financijama i zbog toga je islamsko bankarstvo i islamsko osiguranje postalo iznimno zanimljivo.
Ernst&Young financijski konzultanti su objavili da se islamski bankarski udio povećao za 17,6 posto godišnje tijekom razdoblja od 2009. do 2013., te je proračunao da će se povećavati godišnje 19,7 posto do 2018. To pokazuje da se islamsko bankarstvo od zatvorenog i malog bankarskog sektora pretvorilo u globalnu aktivnost. Ipak, treba reći da ovi veliki skokovi ne tvore veliku prisutnost, jer je islamski bankarski sektor inače bio malen, pa su ovi skokovi tek pokazatelj početka jačeg rasta.
Na bankarskim tržištima zaljevskih zemalja, velike arapske banke u Saudijskoj Arabiji, Kuvajtu, Ujedinjenim arapskim emiratima i Omanu sve se više okreću islamskom bankarskom modelu. Ovo je također trend u Tunisu, Libiji i Maroku, koje su napravile i posebne zakone za islamsko bankarstvo.
U Turskoj je islamsko bankarstvo u porastu već godinama, a Agrikulturna banka u Turskoj je u potpunosti temeljena na islamskom sustavu. Islamsko bankarstvo započeto je još šezdesetih, kada su nastale prve banke-štedionice u Egiptu. Tijekom osamdesetih počelo se širiti putem sudanskih islamista koji su sklopili savez sa sudanskim predsjednikom Jaafarom Nimeirijem i nagovorili ga da napravi prve islamske banke podložne šerijatskom zakonu. To je bila banka Faysal koja je služila kao financijski oslonac političkim akcijama islamista pružajući jeftine kredite članovima islamskih organizacija. Ovo financiranje stvorilo je novu društvenu klasu islamskih biznismena.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
